LČS 6  
*29 di yüli - 4 di ougůstůs

 
Daniel 9


   
SABAT
DJADUMINGU
DJALUNA
DJAMARS 
DJARASON 
DJAWEPS 
DJABIÈRNÈ 
 

SABAT ATARDI

Lesa pa e siman aki:
Daniel 9:1-23.

Versíkulo di Memoria:  
     
“Nos a peka, a kometé inikidat, a hasi maldat i a rebeldiá, asta dor di bandoná Bo mandamentunan i Bo ordenansanan” (Daniel 9:5).

Un bista riba siman:

Promé ku bo sigui aki, sea sigur ku bo ta komprondé e diagramanan ku nos a wak e simannan ku a pasa. Nan ta forma un base inmovibel pa loke ta sigui. E punto krusial ku mester ser komprondé awor ta ku e esena di huisio den Daniel 7 i e purifikashon di santuario den Daniel 8 ta e mesun evento i ku e evento aki ta tuma lugá algun tempu despues di e periodo di 1.260 aña ku a deskribí un fase di persekushon papal di e santunan.

Mientrastantu, konsiderando e kuadro di tempu pa e evento aki, fin di siglo 18 òf kuminsamentu di siglo 19, kua ta e úniko santuario posibel ku ta ser purifiká aki, esun riba tera òf esun den shelu (mira Mat. 24:2; Luk. 21:6; Hebr. 8:1, 2)? E kontesta ta opvio.

Finalmente, wak loke Señor a uza pa forma e siñansa importante di e purifikashon di e santuario, e enorme imperionan mundial, kosnan asina inmovibel, inkambiabel i verifikabel ku ta posibel den e mundu aki. Señor no ta pidi nos pa basa nos fe riba kosnan inkompletu, vago; na lugá di esei E ta forma e gran bèrdatnan aki rondó di historia di mundu, un base mas firme posibel. Opviamente, Dios ke pa nos kere e bèrdatnan aki; ta p’esei E ta hasié fásil pa nos kere.

E siman aki nos ta move pa Daniel 9, e enlase final den e sekuensia asombroso di profesia i historia.

*Studia e lès di e siman aki pa prepará pa sabat , 5 di ougùstùs.


DJADUMINGU
 
30 di yüli

Tarea sin terminá

Lesa Daniel 9:1. Kua diferensha mayó ta aparesé aki den kontraste ku e tres kapítulonan anterior ku nos a studia te asina leu?



E kontesta, te na sierto grado, tambe ta yuda splika loke nos a nota den Daniel 8: ku diferente for di e dos kapítulonan anterior, Babilonia no a ser deskribí. Mas bien, Daniel a kuminsá ku Medo-Persia. Ta parse ku den Daniel 8 kaba Señor tabata mustra den direkshon di futuro, na e siguiente reino ku lo a lanta, ku tabata Medo-Persia.

Ta importante tambe pa opservá algu tokante e kapítulonan anterior. Manera nos a mira, Daniel 2 tabata un soño/vishon i un splikashon di e soño/vishon ei. Tur kos a ser spliká.

Den Daniel 7, e mesun kos: un soño/vishon i un splikashon di tur kos ku a ser mustrá na dje.

Den Daniel 8, sinembargo, a lanta un diferensia: Tabatin un soño/vishon i un splikashon. Sinembargo, manera nos a mira, no tur kos a ser spliká.

Repasá Daniel 8. Atrobe, kua tabata esun kos ku no a ser spliká na Daniel den kapítulo 8?



Distinto for di e vishonnan ruman ku a bai promé kuné, Daniel 8 ta terminá ku Daniel bisando ku e no a komprondé e “vishon”. Kua vishon? Opviamente, tabata e parti di e vishon ku tabata trata ku e 2.300 anochi i mainta di vèrs 14. Despues di tur kos, tur otro kos a ser spliká; den algun kaso algun dje podernan deskribí den Daniel 8 a ser asta nombrá (v. 20, 21). Den niun di e vishonnan anterior Daniel a sali bisando ku e no a komprondé algu, maske den algun kaso e splikashonnan no tabata asina presis manera den partinan di Daniel 8. Solamente den Daniel 8 e ta bisa ku tabatin algu ku e no a komprondé, i esei ta opviamente e “vishon” di e 2.300 dianan, e úniko parti di e kapítulo ku no a ser spliká spesífikamente.

Asina nos ta sali for di Daniel 8 i drenta Daniel 9 ku solamente un kos ku no ta kla pa Daniel na e momento aki: e vishon di e 2.300 dianan den Daniel 8:14.

 
Un profeta ku no ta komprondé tur kos duná den un soño òf vishon profétiko? Esaki ta siña nos algu ku lo por yuda nos komprondé mihó e naturalesa di e don profétiko di Ellen G. White?

DJALUNA
 
31 di yüli

E Eksilio di e Hudiunan

Manera nos ta mira, Daniel awor ta bou di reinado di e Medonan i e Persanan, un kumplimentu direkto di e profesianan anterior di Daniel 2, 7, i 8.

Sinembargo, tin un gran problema pa Daniel. Su pueblo ta den koutiverio ainda, e tèmpel ta den ruina ainda, i su nashon no a ser restorá.

Lesa Daniel 9:2. Di kua promesa i profesia Daniel ta haña algu di speransa?

Apesar di tur e speransanan di grandesa nashonal, e nashon Hudiu a ser tumá den koutiverio dor di un poder pagano. For di un perspektiva lógiko, e lo mester tabata e fin di e Hudiunan i Yudá pa semper. Sinembargo, Señor no tabata kla ku Su pueblo. Anke e profetanan a spièrta tokante huisio, kondena i destrukshon, nan a duna e Hudiunan tambe e gran speransa di redenshon i restorashon.

Lesa Yeremias 29:10-12. Ki speransa bo ta kere ku Daniel ta saka for di e profesia aki? Mira tambe Yer. 25:11, 12.

Di akuerdo ku Su promesa, Señor enbèrdat a restorá Su pueblo na e tera ora E a bisa ku E lo a hasié. Esaki a ser registrá klaramente den 2 Krónikanan 36:18-23.

Lesa e vèrsnan ei den Krónikanan. Kiko nan ta bisa nos tokante Dios i Su promesanan?

Tabata falta ainda poko aña pa kumplimentu di e promesanan ei, ora e eventonan di Daniel 9 a tuma lugá. E 70 añanan, kuminsando 605 promé ku Kristu ku e konkista di Yerusalèm i e eksilio di Daniel i di e otro katibunan, kasi a ser kompletá. Sinembargo, nada no tabata sosodé. Su pueblo tabata den eksilio ainda, Yerusalèm tabata den ruina ainda, i e tèmpel no tabata ni serka di ser rekonstruí. Anke Daniel tabata testigu di e lantamentu di e Medo-Persanan, manera predesí, mas kos mester a sosodé, eventonan grandi ku for di perspektiva humano lo a parse imposibel. Den e konteksto aki nos por komprondé mihó e orashon ku ta sigui.

Daniel tabata haña speransa for di un promesa di Dios. Kua promesanan di Dios ta di mas nifikashon pa bo? Kon orashon ta sostené bo segun ku bo ta warda pa e promesanan aki ser kumplí?


DJAMARS
 
1 di ougůstůs

"Nos a Peka"

Lesa e orashon di Daniel den Daniel 9:3-19. Riba e liñanan aki bou, resumí e esensia di loke Daniel tabata hasi orashon p’e.



Numeroso punto ta resaltá for di e orashon di Daniel:

   Daniel ta rekonosé e pikánan di su pueblo; no tabatin èksküs di su parti pa hustifiká nan akshonnan. Kiko nos por siña di esaki pa nos mes?



   Daniel ta aklará ku e piká di su pueblo tabata envolví bira for di e Palabra di Dios. Ki lès tin aki pa nos tambe?



   Asta meimei di tur e kastigu, tristesa i huisio, kua tur tabata meresí, Daniel ta roga na Dios pa miserikòrdia, grasia i restorashon. Ki speransa e ta duna nos enkuanto di nos mes fayonan?



Si bo lesa e orashon di Daniel, lo bo ripará ku un kos no tei. Lo bo ripará ku Daniel no ta hasi Señor un solo pregunta: Dikon tur e kosnan aki a pasa ku nos? I esei ta pasobra e sa dikon tur esaki a sosodé. E pueblo a desobedesé Dios. Daniel no a hasi pregunta den su orashon. E no ta buska lus, sabiduria òf komprondementu. Den konteksto di loke e ta papia di dje, e ta komprondé e asuntunan: Israel a peka, a ser kastigá, i awor e ta roga pa e restorashon primintí.

E punto ta ku niun kaminda den su orashon Daniel ta buska komprondementu. E último bia, a lo ménos manera registrá den Skritura, ku Daniel tabatin mester di komprondementu tabata en kuantu di e profesia di 2.300 dia di Daniel 8:14, loke e a bisa spesífikamente ku e no a komprondé na final di e último kapítulo (Dan. 8:27).

Kiko, si tin algu, ta resaltá den e orashon di Daniel, ku tin nifikashon spesial pa bo den bo propio kanamentu ku Señor?


DJARASON
 
2 di ougůstůs

"Disernimentu i Komprondementu"

Lesa Daniel 9:20-22 i wak loke ta sosodé. Despues ku Daniel a hasi orashon, e angel Gabriel a aparesé na dje. Esaki, sinembargo, no tabata e promé aparishon di Gabriel na Daniel.

Ki ora tabata e último bia ku Gabriel a ser mirá den e buki di Daniel? Mira Dan. 8:16.

Kòrda tambe ku den Daniel 8 Gabriel a risibí òrdu pa hasi Daniel komprondé loke e a mira den vishon. I manera nos a mira, e a hasi nèt esei, ku eksepshon di e vishon di e 2.300 dianan.

Awor, sinembargo, Gabriel ta aparesé atrobe na Daniel, ku ta referí na dje komo esun ku e a mira “den e vishon na kuminsamentu” (v. 21). Anke e no ta bisa kua vishon spesífiko esei tabata, e úniko otro bia ku Gabriel ta aparesé den Daniel ta den kapítulo 8, di manera ku siguramente ta lógiko pa asumí ku ta na e vishon ei Daniel ta referí.

Den Daniel 9:20-23, kiko Gabriel ta bisa Daniel ku e a bin hasi?

Manera nos a mira ayera, niun kaminda den e orashon di Daniel e a pidi pa “komprondementu”. E último bia ku e tabatin mester di komprondementu tabata tokante e 2.300 dianan. Awor e mesun angel interpretadó ta aparesé i ta bisa spesífikamente ku e a bin pa dun’é “komprondementu”. Komprondementu tokante kiko? Opviamente e 2.300 dianan, e último bia ku Daniel tabatin mester di komprondementu.

En realidat, e verbo rais Hebreo (bin), tradusí “komprondé” (Dan. 8:27), ta e mesun palabra rais ku ta aparesé den Daniel 9:22, kaminda Gabriel ta bisa ku e a bin pa dun’é disernimentu i komprondementu (di bin). Asina, Gabriel ta bin serka Daniel i ta dun’é e “komprondementu” (bin) ku e no tabatin na final di Daniel 8!

Tambe, nota ki sorto di profesia Daniel 8:14 tabata; e tabata un profesia di tempu. Mesora despues ku Gabriel bin serka Daniel i ofresé pa dun’é komprondementu, ki sorto di profesia e ta dun’é (mira Dan. 9:24)? Naturalmente, un profesia di tempu. Klaramente, e vishon di Daniel 9 ta konektá ku parti di e vishon den Daniel 8, e 2.300 dianan. Miéntras Daniel 2 i 7 tabatin un vishon i splikashon kompletu, Daniel 8 tabatin un vishon i un splikashon parsial. Den Daniel 9 no tabatin un vishon sino solamente un splikashon, un splikashon di loke no a ser spliká den Daniel 8.


DJAWEPS
 
3 di ougůstůs

"Komprondé e Vishon"

Komo si fuera e informashon di e par di dianan anterior no tabata sufisiente pa konektá Daniel 9:24-27 ku Daniel 8:14, Señor a duna nos ainda mas evidensia pa hasi e konekshon ei.

Den Daniel 8;1, 2 Daniel ta referí tres bia na e “vishon” di e kapítulo; kada bia e ta bin di e mesun palabra Hebreo hazon: “Den e di tres aña di e reinado di rei Belsasar a paresé na ami, Daniel, un vishon [hazon], despues di esun ku a paresé na mi anteriormente. I mi a mira den un vishon [hazon]; i a sosodé, miéntras mi tabata wak, ku mi tabata den e sitadel di Susa, ku ta keda den e provinsia di Elam; i mi a mira den e vishon [hazon] ku mi tabata banda di Riu Ulai” (Dan. 8:1, 2).

E ora ei Daniel ta deskribí kiko e ta mira den e hazon: e chubatu di karné, e chubatu di kabritu, e kachu chikitu, etcetera. P’esei hazon ta referí na e vishon general di kapítulo 8.

Kontrali na esei, ora e papia spesífikamente tokante e 2.300 dianan, Daniel ta usa u palabra diferente pa vishon, mareh. “I e vishon [mareh] di e anochi i e mainta ku a ser duná, ta bèrdat. ... I ami, Daniel, a keda agotá i malu pa dianan largu; despues mi a lanta i a hasi e asuntunan di rei; i mi tabata babuká di e vishon [mareh], pero mi no a komprond’é” (Dan. 8:26.27).

Asina, nos tin dos palabra pa “vishon” den Daniel 8: hazon pa henter e vishon, mareh pa Daniel 8:14, e vishon tokante e 2.300 dianan i purifikashon di e santuario, e parti ku Daniel no a komprondé (Dan. 8:27).

Awor e dos palabranan aki ta paresé atrobe den Daniel 9, ora Gabriel paresé na Daniel. “Miéntras mi tabata papia ainda den orashon, e hòmber Gabriel, kende mi a mira den e vishon [hazon] anteriormente....a papia ku mi....Na kuminsamentu di bo súplikanan e òrdu a ser duná, i mi a bin pa konta bo esaki, pasobra bo ta masha stimá: p’esei komprondé e asuntu i konsiderá e vishon [mareh](Dan. 9:21-23).

Konsiderá kua mareh? Ta un so tin: e mareh di e 2.300 dianan ku Daniel a bisa spesífikamente ku e no a komprondé. En realidat, e palabra tradusí “konsiderá” ta bin di bin, kua tambe ta konekt’é ku e mareh di Daniel 8:26, ku Daniel tabatin mester di komprondementu (bin) di dje.

Klaramente,e splikashon di Daniel 9:24-27 ta konektá ku e 2.300 dianan di e kapítulo anterior. Gabriel a bin pa duna Daniel komprondementu tokante e mareh di e 2.300 dianan!

Repasá e konekshonnan entre Daniel 8 i Daniel 9. Sea kapas pa defendé e posishon ku e dos kapítulonan aki enbèrdat ta konektá huntu ku otro.


DJABIČRNČ
 
4 di ougůstůs

Pa mas Estudio:   Ellen G. White, The Great Controversy, pp. 345-347; Prophets and Kings, pp. 553-556.

Daniel 8 ta terminá ku e mareh di e 2.300 dianan ku no a ser spliká. Gabriel, e mesun angel interpretadó den Daniel 8, ta paresé den Daniel 9 i ta bis’é pa komprondé e mareh. E úniko mareh ku Daniel no a komprondé tabata e mareh di 8:14 i 8:26, kua tabata un profesia di tempu. E ora ei, inmediatamente despues di bis’é pa komprondé e mareh, un profesia di tempu, kiko Gabriel ta duna Daniel? Un otro profesia di tempu.

Nada straño ku Atventistanan ta mira un konekshon poderoso entre e dos kapítulonan i dos profesia. Nos no ta so tampoko. E siguiente sita ta bin for di un komentario Hudiu Òrtodòks riba e buki di Daniel. Aki bou tin un ekstrakto di e frase “konsiderá e mareh” den Daniel 9:23, anke e komentario aki ta tradusié “haña komprondementu di e vishon”. Kiko e Hudiunan aki ta hasi ku e profesia di 70 siman?

“Esaki ta referí na e vishon di Daniel den kapítulo 8 den kua e parti ku a trastorn’é asina (v. 14) ta ser karakterisá den v. 16-26 komo un mareh.”—Daniel, Art Scroll Tanach Series (Brooklyn, New York: Mesorah Publications, Ltd., 1988), p. 258.

Asina, e Hudiunan Òrtodòks aki ta hasi ku e profesia di 70 dia eksaktamente loke nos ta hasi: esei ta, nan ta konekt’é ku e 2.300 dianan di Daniel 8:14.

Preguntanan di Diskushon:
 
  Komo klas, repasá e material studiá e siman aki. Sea sigur ku tur hende ta komprondé e konekshonnan entre e dos kapítulonan.

   Si bo lesa e orashon di Daniel, lo bo ripará ku bes tras bes e ta hasi orashon den promé persona di forma plural, "nos" a hasi esaki, "nos" a hasi esei. Dikon bo ta kere ku Daniel, ken ta ser deskribí den Skritura komo un karakter asina fiel, santu, ta inkluí su mes komo un di esnan ku a trese e kalamidat aki riba su mes pueblo? Ki mensahe tin aki pa nos tambe?