LÈS 10 | *26 di ougùstùs - 1 di sèptèmber |
Roma i Antíoco |
|
![]() |
|
|
||||||||||
![]() |
||||||||||
![]() |
Lesa pa e siman aki:
Isa. 55:11; Mat. 13:10- 13; Luk. 2:1; Luk. 21:20, 21; Juan 11:48; Juan 16:12; 2 Pe. 1:19. |
Versíkulo di Memoria:
“Awor a sosodé den e dianan ei ku
Cesar Augusto a saka un dekreto, ku mester a tene un senso di henter
e mundu habitá”. (Lukas 2:1). |
Un bista riba siman:
Enbèrdat, e huisio pre-Atvènt di 1844 ta un doktrina krusial di e Iglesia Atventista; no solamente e ta splika e desapunto di 1844, e ta yuda nos komprondé ken nos ta awe i dikon nos ta eksistí komo un movementu. Ku asina tantu den wega, nos enemigu ta traha konstantemente pa debilitá nos; i si e por kaba ku nos kreensia den 1844, e lo logra grandemente. Asina, ta importante pa nos komo Atventista ta firme ankrá den e siñansa aki, meskos tambe pa ta prepará pa kontestá desafionan kontra dje.
E siman aki nos lo sigui wak mas tèkst di Beibel ku lo yuda hasi nos firme den nos komprondementu di e siñansa klave aki, kua, ora e ser komprondé bon, ta revelá nos den lus mas grandioso e maravioso grasia salbadó di nos Señor Hesukristu den bista di loke E a hasi pa nos na e Krus i ta hasi pa nos aworakí den shelu.
*Studia e lès di e siman aki pa prepará pa sabat , 2 di sèptèmber.
27 di ougùstùs
|
||
Roma den Tèstamènt Nobo
Te asina leu nos a trata ku un panorama di imperionan, kuminsando ku Babilonia i terminando ku e reino di Dios. Nos a nota ku di e sinku reinonan revelá, kuater a ser nombrá. E úniko no nombrá tabata Roma, tantu den su fase pagano komo papal, anke den mayoria di e profesianan mas tempu a ser dediká deskribiendo Roma ku kalke otro reino.
Anke Roma mes no a ser menshoná na nòmber den Tèstamènt Bieu, su eksistensia i poder a dominá esun Nobo. E Evangelionan, e buki di Echonan i e Epístolanan tur ta desaroyá den un ambiente romano. Daniel ta menshoná na nòmber Babilonia, Medo-Persia, Gresia i e reino final di Dios, miéntras e Tèstamènt Nobo ta menshoná Roma abiertamente, e poder ku ta lanta despues di Gresia i ta dominá e mundu durante e tempu di Kristu i despues.
Buska e tèkstnan aki (Mat. 22:17, Luk. 2:1, Luk. 3:1, Juan 11:48, Echonan 25:21). Kua imperio ta ser deskribí klaramente komo e poder dominante?
Nota den Lukas 2:1 ku mester a tene un senso di “henter e mundu”. Solamente un poder mundial por a tene senso di henter e mundu. Ki interesante tambe, ku Daniel 7:23 ta bisa ku e di kuater bestia lo “devorá henter e tera”; esta, e di kuater bestia ta opviamente un imperio mundial, manera Roma.
Lesa Mateo 24:15 i Lukas 21:20, 21. Di kua eventonan Hesus ta papi aki?
Den konteksto di e destrukshon di Yerusalèm dor di e romanonan, Hesus a konektá e Imperio Romano na e buki di Daniel. P’esei Hesus no solamente ta mustra na Roma sino ta pon’é den Daniel mes. Un frase konektá ku “abominashon di desolashon” ku Hesus a papia di dje refiriendo na Daniel, ta sosodé tres bia den Daniel (Dan. 9:27, 11:31, 12:11). Asina, Hesus ta konektá e Imperio Romano na Daniel, hasiendo e ainda mas opvio ku Roma ta e gran poder ei ku ta lanta den Daniel 2, 7 i 8, despues di Gresia i ta ekspandé ta na “e fin”.
Anke Daniel no ta menshoná nòmber di Roma, Tèstamènt Nobo ta hasié. Asina, siguiendo e fórmula protestant di Beibel siendo su mes intérprete, nos ta haña tur e kuater imperionan deskribí den Daniel nombrá den Beibel.
Wak kon kla i komprendibel e profesianan
aki ta. Kon Señor lo por a hasié mas fásil pa nos
kere? I tòg hopi bia nos ta lucha ku fe. Ta dikon esei ta, i
kiko bo por hasi riba un base diario pa yuda tene duda leu? |
28 di ougùstùs |
||
E Dos Kachunan Chikitu
Den tantu Daniel 7 komo Daniel 8 ta figurá un poder di kachu chikitu prominentemente. Un komparashon di nan karakterístikanan no solamente ta mustra ku nan ta e mesun poder, ma ta yuda fortifiká nos posishon den nèt loke e poder aki ta. Hopi informashon ta ser duná tokante e kachunan chikitu aki, mas detaye tokante di nan ku kalke otro reino mas grandi deskribí. Esaki lo mester bisa nos dos kos: (1) E kachunan chikitu aki opviamente ta simbolisá un poder importante den historia profétiko di mundu, i (2) Señor ke pa nos sa sigur kiko e poder esakinan ta representá.
Akibou nos lo wak similaridatnan entre e dos kachunan chikitu. Segun bo ta studia e karakterístikanan i similaridatnan aki, pensa kon e karakterístikanan aki ta yuda afirmá nos den nos interpretashon di e poder aki:
1. Tur dos ta ser representá dor di e mesun símbolo, un kachu (Daniel 7:8, 20; 8:9).
2. Tur dos ta podernan persiguidó (Dan. 7:21, 25; 8:10, 24).
3. Tur dos ta gaba nan mes i ta blasfemá (Dan. 7:8, 20, 25; 8:10, 11, 25).
4. Tur dos ta mek riba e pueblo di Dios (Dan. 7:25, 8:24).
5. Tur dos tin aspektonan di nan aktividat deliniá dor di tempu profétiko (Dan. 7:25; 8:13, 14).
6. Tur dos ta ekstendé te na e tempu di fin (Dan. 7:25, 26; 8:17, 19).
7. Tur dos lo ser destruí sobrenaturalmente (Dan. 7:11, 26; 8:25).
Ora bo tin dos poder representá dor di e mesun símbolo profétiko i ku ta desplegá e mesun akshonnan básiko den e mesun periodo di tempu den e fluho di vishonnan, ta parse mas ku opvio ku nos ta papia tokante di e mesun poder. Tambe, konsiderando e deskripshonnan di e poder aki, e peso di prueba ta pisá riba esnan ku ta interpretá e poder aki komo algu otro for di Roma.
Kua profesianan di Beibel tabata spesialmente
di ayudo den stablesementu di bo fe? Dikon no repasá nan atrobe?
Mas bo pasa dor di nan, mas nan lo enkurashá bo. Dikon no kompartí
nan ku un hende ku lo tin mester di algu di enkurashamentu aworaki?
|
29 di ougùstùs
|
||
E Faktor Roma
Pa mas opvio ku e identifikashon di e último poder mundial ei ta, e pregunta ta lanta: Dikon e no a ser nombrá? Kuantu mas fásil e lo tabata i kuantu mas spekulashon enbano i falsu lo a keda di spar si simplemente e a ser nombrá komo Babilonia, Medo-Persia, Gresia i e reino final di Dios. Manera menshoná mas promé (wak lès 3), algun hende ta reklamá ku Roma no a ser nombrá pasobra Daniel simplemente a bolbe konta historia ku a sosodé kaba kontrali na predesí promé ku e a sali na kla. Den otro palabra, e narashonnan di e kueba di leon, e fòrnu ardiente i e soñonan i vishonnan tabata fábulanan. Manera nos a mira kaba, esei ta un idea falsu i bankrut.
Lesa e siguiente tèkstnan (Dan. 12:4, 9; Mat. 13:10-13; Luk. 10:24; Juan 16:12; 2 Pe. 1:19). Kua idea ta ser transmití aki tokante di e tempu den kua Señor ta revelá sierto bèrdatnan na Su pueblo?
Manera e tèkstnan akiriba ta mustra, Dios no ta revelá tur bèrdat na tur hende mesora. Hopi bes lus ta ser duná na un manera progresivo; mas i mas bèrdat ta sali na kla di akuerdo ku e itinerario perfekto di Dios.
Kisas anto, Roma no ta ser nombrá direktamente no pasobra Daniel no tabata kapas pa predesí futuro ma pasobra Señor tabata sa ku Roma lo tabatin poder eksklusivo di e Skrituranan pa siglonan i ku si e lidernan na Roma a mira e imperio kla nombrá, partikularmente den un lus asina malu, nan lo por a destruí e Skrituranan òf e buki di Daniel. Manera e tabata, no sigur di kiko e tabata papia, nan lo por a duna e tèkst otro identidatnan. Mientrastantu, Señor a tene e identidat ei skondí, sabiendo ku na e tempu korekto E lo a lanta un hende, e Reformistanan Protestant, ken lo a deskubrí e identidat bèrdadero di e poder di e kachu chikitu. (Daniel ta bisa ku su palabranan lo a keda “skondí i seyá te na e tempu di fin” [Dan. 12:9]. Hopi di e Reformistanan, enbèrdat, a mira Roma den e ròl ei!
De echo, Hudiunan ku a biba durante e tempu di e imperio Romano hopi bes lo a interpretá e mesun profesianan aki asin’aki: Babilonia, Medo-Persia, Gresia i ... Edom. Dikon Edom? Pasobra, ku miedu di e Romanonan, e Hudiunan a skonde e interpretashon, algu ku Señor, den Su providensia i previshon, a hasi siglonan den Daniel mes.
Ki lèsnan nos por siña aki tokante kon
nos mester atendé delikadamente ku hende? Den nos zelo pa ta honesto,
kon nos por ta prudente tambe i no bisa kosnan, anke kisas bèrdat, ku
otronan lo no ta kla pa tende ainda? |
30 di ougùstùs
|
||
E Fecha di Daniel
“Den e di tres aña di e reinado di rei Belsasar a paresé na ami, Daniel, un vishon, despues di esun ku a paresé na mi anteriormente” (Dan. 8:1).
Di akuerdo ku e tèkst akiriba, na ki tempu den historia e profeta Daniel a biba?
Manera nos a mira, e profesianan den Daniel ta proveé evidensia poderoso no solamente pa e eksistensia di Dios ma pa e valides di Skrituranan komo Palabra di Dios. Asina, for di e dianan mas trempan di e iglesia Kristian, oponentenan a buska pa debilitá, asta destruí, konfiansa den e Skrituranan, spesialmente e profesianan. Manera nos a bisa mas promé, un intento tabata pa reklamá ku Daniel no a ser skibí den e kuadro di tempu den kua e ta pone su mes ma hopi siglo despues, un posishon ku nos komo Atventistanan di Shete Dia ta rechasá enfátikamente. Desafortunadamente nos ta entre un grupo chikitu di Kristiannan ku ta hasi esei.
Lesa e siguiente tèkstnan: Daniel 1:1, 2:1, 7:1, 8:1, 9:1. Den ki kuadro di tempu e buki di Daniel ta fecha su mes? Ki konklushon hende por saka tokante e posishon di esnan ku, apesar di e testimonio kla aki, tòg ta insistí ku e buki di Daniel a ser skibí hopi siglonan despues? Wak tambe Isa. 55:11, Marko 15:28, Juan 17:17, Echonan 1:16.
Direktamente mará ku e intento pa fecha e buki di Daniel siglonan despues ku e ta fecha su mes, tin e intento pa konektá e identidat di e kachu chikitu den Daniel 8 ku un antiguo gobernadó griego ku yama Antíoco Epífanes. Mayoria erudito awe ta aseptá e interpretashon aki, kasi kualke komentario moderno lo usa e interpretashon ei. Manera nos lo mira, e no por ta korekto. Hopi ku ta aseptá e interpretashon aki ta hasi esei sin realisá lo rashonal su tras, kua ta ku Daniel no a ser skibí den e tempu ku e ta bisa ku e a ser skibí pero muchu mas despues. Den kalke manera, pa motibu ku e panorama aki ta prevalente, nos mester wak e.
Kiko ta otro maneranan den kua nos fe den
e Skrituranan por ser debilitá, sea abiertamente òf sútilmente?
Mas importante, ki pasonan bo por tuma pa defendé bo mes kontra
kalke kos ku por, tiki tiki, debilitá bo konfiansa den e bèrdat
i inspirashon di e Beibel? |
31 di ougùstùs
|
||
Antíoco
Lesa Daniel 8:5-8, e vishon di e chubatu di kabritu, i despues Daniel 8:21, 22, e interpretashon di Gabriel di e chubatu di kabritu. Di akuerdo ku e profesia, kiko tabata e destino di e chubatu di kabritu?
Historia ta duna testimonio na e eksaktitut asombroso di e profesia aki. E chubatu di kabritu naturalmente tabata Gresia antiguo, i despues di morto di Alejandro Magno i e imperio a splet for di otro, pa un tempu, den “kuater reino” (Dan. 8:22) bou di kuater general. Un di e reinonan tabata e Seléucido, ku a dura di masoménos 301 P.K. te masoménos 146 P.K. Entre e reinan aki, un tabata yama Antíoco Epífanes. E tabata e di ocho rei Seléucido (175-146 P.K.); binti mas a sigui despues di dje. Dor di e konkistanan di su predesesornan, e, pa un tempu kòrtiku a alkansá kontròl di Yudea, mancha e tèmpel na Yerusalèm pa masoménos tres aña i a persiguí e hudiunan. E a muri, aparentemente di kousanan natural, den un kampaña mas despues (164 P.K.) despues di a ser saká for di Yerusalèm. E ta esun ku mayoria interpretadó ta kere ta e kachu chikitu.
1. E chubatu di karné Medo-Persia a bira “grandi” (v. 4); e chubatu di kabritu Gresia “hopi grandi” (v.8); e kachu chikitu a bira “masha grandi mes” (v.9). Kon e deskripshon i komparashon di imperio aki outomátikamente ta deskualifiká Antíoco komo e kachu chikitu?
2. Di akuerdo ku Daniel 8:17, 19, 26 e profesia a atendé ku kosnan di fin di tempu, i e kachu chikitu tabata e último poder presentá den e vishon. Pasobra e a muri den 164 P.K., dikon Antíoco no por ta e kachu chikitu?
3. According to ku Daniel 8:25 e kachu chikitu lo a ser “kibrá no ku man di hende”, un frase ku nos a mira mas promé ku, dor di paralelismo ku Daniel 2:34, 45, a deskribí un destrukshon sobrenatural, kataklísmiko. Dikon, duná loke ta skibí akiriba tokante su desaparishon, Antíoco no ta pas atrobe?
Apesar di e evidensia ( i tin mas) kontra
Antíoco, Atventistanan ta kasi so den e mundu Kristian den nos
posishon oponiendo e interpretashon ei. Kiko esaki ta bisa nos tokante
di nos nesesidat pa para firme den nos kreensianan, apesar di un mayoria
di bosnan kontra nos posishon? Den ki otro maneranan bo tin ku para
firme pa un posishon ku no ta popular? |
1 di sèptèmber
|
||
Pa mas Estudio: Un otro intento pa hasi e teoria imposibel di Antíoco ta sentrá rònt di e argumentu tokante di e orígen di e kachu chikitu den Daniel 8:8, 9. “P’esei e chubatu di kabritu a engrandesé su mes masha hopi mes: i ora e tabata fuerte, e kachu largu a kibra; i na su lugá a sali kuater masha riparabel den direkshon di e kuater bientunan di shelu. I for di un di nan a sali un kachu chikitu ku a krese bira masha grandi mes den direkshon sùit, den direkshon ost, i den direkshon di e Tera Bunita.” Argumentando pa Antíoco, algun ta bisa ku e kachu chikitu a sali for di un di e “kuaternan riparabel”, indikando e nashonnan ku a lanta despues di morto di Alejandro Magno. Esei lo ta, nan ta reklamá, Antíoco, no Roma.
E argumentu ta kai na pida pida riba algun base. Di promé, e palabra "nan", den e promé frase di vèrs 9 no ta referí na “kuater kachu masha riparabel” sino “kuater bientunan di shelu”. Inmediatamente despues, e tèkst ta bisa ku for di “un di nan” a sali un kachu chikitu. Un di kiko? E frase mas serka ta “e kuater bientunan di shelu”, e eskoho opvio. (Algun hende ta argumentá ku kachunan ta krese sali for di kachu, no for di bientu, anke ki dia tabata e último bia ku kalke hende a mira un kachu krese sali for di un otro kachu?)
Di dos, gramátika hebreo, ku sustantivonan femenino i maskulino, ta funshoná hopi bon konektando e “un di nan” ku e “kuater bientunan di shelu”; e no ta funshoná pa nada konektando e ku e “(kuater) kachu masha riparabel”.
Finalmente, asta si e argumentu tokante di orígennan tabatin algun valides, e otro faktornan lo a mustra e imposibilidat di e interpretashon di Antíoco.
Preguntanan di Diskushon:
![]() |