LÈS 14  
*23 di sèptèmber - 29 di sèptèmber

Nifikashon   di e  
Huisio Awe


   
SABAT
DJADUMINGU
DJALUNA
DJAMARS 
DJARASON 
DJAWEPS 
DJABIÈRNÈ 
 

SABAT ATARDI

Lesa pa e siman aki:
Job 1:7-11; Salmo 73:1-17; Mat. 5:16; Juan 14:2; Echonan 1:11; 1 Kor. 4:5, 9; Efe. 2:8-10; 3:10; 1 Tes. 4:14-18; Rev. 22:12.

Versíkulo di Memoria:  
     
“Teme Dios i dun’É gloria, pasobra e ora di Su huisio a yega; i adorá Esun ku a traha shelu i tera i laman i fuentenan di awa” (Revelashon 14:7).

Un bista riba siman:

Te asina leu nos a kubri un kantidat di tereno den nos estudio di e huisio pre-Atvènt di 1844. Nos ta kere ku nos a establesé firmemente e base bíbliko pa e huisio aki. Usando tur kos for di e modelo di e santuario terenal te na e profesianan di Daniel te na e bida i morto di Hesus i te na e buki di Hebreonan, nos a mira ku, komo Atventistanan, nos ta riba tereno bíbliko sólido ku nos siñansa riba e huisio di 1844.

Ku esaki bisá, un otro pregunta ta surgi: Anto kiko? Ata nos aki, den siglo bintiun; kiko un huisio ku a kuminsá na 1844 ta nifiká pa nos awe? Kiko e ta bisa nos komo Atventista di Shete Dia aworakí? Dikon ta importante pa nos pa konosé i kere e siñansa aki? Kiko e ta revelá tokante di Dios i tokante di e salbashon ku E ta ofresé?

Sigur, ku nos pioneronan e huisio di 1844 a yuda kontestá e pregunta di e Gran Desapunto; e a yuda nan komprondé kiko a kaba di sosodé relashoná ku e profesianan Millerista. Pero esei tabata e tempu ei; esaki ta aworakí. Kon nos, awe, ta relatá na e profesia aki, kua a kuminsá su kumplimentu den un tempu ora ku mayoria di nos bisawelonan no a ni nase ainda? Esaki, nos último siman, ta wak algun di e preguntanan aki.

*Studia e lès di e siman aki pa prepará pa sabat , 30 di sèptèmber.


DJADUMINGU
 
24 di sèptèmber

Huisio i Hustisia

Nos mundu ta saturá di inhustisia; den tur pais, den tur gobernashon, den tur suidat i pueblo i bario inhustisia, desigualdat i falta di honestidat, kada bes atrobe ta lanta nan kabes mahos i malu. Probablemente niun ser humano na bida a keda sin eksperensiá e aparensianan horibel di inhustisia i desigualdat. Pa biba den e mundu pekaminoso aki ta pa konfrontá inhustisia; di otro manera e lo no tabata un mundu pekaminoso.

Naturalmente e inhustisia di mas grandi a sosodé na e Krus: Hesus, Esun sin piká, a konfrontá e kastigu ku tur pekador a meresé. Asina, kalke inhustisia ku nos sufri, nos tin e siguransa ku Dios, den persona di Kristu, a konfrontá asta pió.

Lesa Salmo 73:1-17. Kiko ta e punto ku ta ser hasí, i kon e ta relatá na nos komprondementu di e santuario i e huisio?



Kisas un di e puntonan mas importante di e doktrina di e santuario di 1844 ta su siñansa ku lo tin un huisio, un huisio hustu den kua maldat lo ser kondená i hustisia vindiká. Nos mensahe di e ora di huisio no solamente ta bisa nos tokante di e huisio aki ma ta bisa nos ki ora e ta tuma lugá. Den otro palabra, loke e mensahe di 1844 ta bisa ta ku e hustisia di Dios lo no tarda pa semper. E a primintí di trese huisio, i “e ora di Su huisio a yega” (Rev. 14:7). E huisio di 1844 ta parti di nos mensahe na e mundu ku e hustisia di Dios ta bini; ku nos por konfi’É i ku maldat lo ser rekompensá i bondat vindiká, no importá kon duru ta pa nos mir’é aworakí. De echo, e mensahe ta bisa e mundu ku e huisio aki ya a kuminsá i ku un dia nos lo mira e resultadonan final. Pa aworakí nos mester djis biba pa fe, sperando e dia di huisio i vindikashon final.

 
Últimamente bo a trata un hende di un manera inhustu? Si ta asina, kiko bo por hasi pa drecha e kos? Pakiko lo bo mester drecha kos?



DJALUNA
 
25 di sèptèmber

Vindikashon i Dios

Den kurso di e trimèster aki nos a toka un tema krusial konektá direktamente na e gran kontroversia: e vindikashon di Dios den bista di maldat. Asta nos a siña un término teológiko straño pa e idea aki: teodisio.

Den e konteksto aki e huisio ta tan importante, pasobra e ta bisa nos asina hopi tokante di e karakter di Dios. E ta bisa nos ku Dios ta dispuesto pa traha abiertamente den Su trato ku piká, rebelion i apostasia. Nos por konfia Dios asta ora kos ta parse realmente malu; no importá kon teribel mundu ta, nos Dios por ser konfiá, pasobra tur Su obranan i tratonan lo ta habrí na e skrudiñamentu di henter e universo. Nos a studia esaki partikularmente den siman 12, pasobra einan nos a mira henter e idea di e huisio tumando lugá dilanti di e universo opservadó. E ta un tema ku ta meresé mas estudio pasobra den hopi forma e ta yuda splika asina tantu.

Buska e siguiente tèkstnan. Kon nan ta, den nan mes manera, siña e idea di e vindikashon di Dios?

Salmo 19:9


Rom. 3:26


1 Kor. 4:5


1 Kor. 13:12


Loke e huisio pre-Atvènt ta bisa nos ta ku, asta aworakí, Señor ta traha abiertamente dilanti di e universo opservadó. Nan, n’e momentu aki, ta mira e rektitut i hustisia di e huisio di Dios. Den teologia Atventista nos ta komprondé ku nos dia lo yega tambe, ora nos lo “konos’E meskos ku Ami tambe a konos’E” (1 Kor. 13:12). Nos a ser, despues di tur kos, bisá ku “nos lo huzga angelnan” (1 Kor. 6:3); asina, e idea ta ku tur kos lo ta habrí pa nos, na nos skrudiñamentu tambe. Den kòrtiku, loke e huisio pre-Atvènt ta bisa nos ta ku e proseso aki ya a kuminsá i ku un dia, meskos ku e universo opservadó aworakí, nos lo tin tur nos preguntanan kontestá, tur asuntu tokante doló, sufrimentu i piká resolvé, i nos tambe, huntu ku tur kriatura di Dios, lo mira e hustisia i rektitut di Dios den henter Su trato ku piká, maldat i rebelion.

Kiko ta algun di e preguntanan ku bo ke puntra Dios? Kiko ta algun kos ku n’e momentu aki bo no por kaba di komprondé? Kiko e promesa ta nifiká pa bo ku un dia esakinan lo ser kontestá i den un forma ku lo pone nos alabá e hustisia i bondat di Dios?


DJAMARS
 
26 di sèptèmber

E Segundo Binida

Repasá e esena di huisio den Daniel 7. Ripará algu importante: E huisio pre-Atvènt aki ta ser deskribí komo e último evento den historia di salbashon promé ku e segundo binida di Kristu. E ta, di akuerdo ku e tèkst, e evento mes ku ta introdusí e Segundo Binida. E resultado di e huisio aki ta hiba na e segundo binida di Hesus.

Kiko e tèkstnan aki tin en komun? Di kua evento nan tur ta papia? Juan 14:2, Echonan 1:11, 1 Tes. 4:14-18, Rev. 22:12.



Kua otro tèkstnan bo por haña ku ta papia tokante e mesun evento?



Hesus Mes, miéntras E tabata riba tera, a papia bes tras bes tokante di Su segundo binida. E iglesia primitivo a biba ku e espektativa di Su pronto regreso. For di e tempu ei, atraves di siglonan largu i doloroso, Kristiannan a spera e regreso di Kristu. Kada generashon ta biba ku e speransa i espektativa ku nan lo ta na bida na e Segundo Binida.

Nos ta akinan ainda, i ku kada aña ku pasa a bira mas i mas fásil pa hende pèrdè e speransa di Su regreso.

Aki ta kaminda e huisio di 1844 ta drenta, pasobra e ta un indikadó poderoso di e tempunan ku nos ta biba aden. E ta un mensahe di Dios, na nos, bisando básikamente: Konfia mi, Mi ta bin manera Mi a bisa. E no por ta masha leu.

E huisio pre-Atvènt ta, nos ta kere, e último elemento di profesia di tempu duná na e mundu. E ta e manera di Dios di bisa nos ku e eventonan final tei, i Su binida lo ta pronto. Manera nos a mira den un estudio anterior, tur e reinonan predesí dor di Daniel a bin i a bai, manera nan a ser predesí. E a proba ku nos por konfi’É enkuanto di eventonan futuro; asina, nos por konfi’É awor ku e huisio pre-Atvènt aki enbèrdat lo hiba na e Segundo Binida; i pasobra nos sa ki ora e huisio aki a kuminsá, nos por sa ku e Segundo Binida ta serka.

Komo klas, papia tokante e señalnan di e tempunan ku nos ta biba aden. Kon nan ta predesí e segundo binida di Hesus? Na mesun momentu, dikon e revelashon di e huisio ta e señal mas stabil, inkambiabel i sierto ku ta anunsiá Su regreso?


DJARASON
 
27 di sèptèmber

E Siguransa di Salbashon

Talbes e punto mas grandi i importante tokante e huisio pre-Atvènt di 1844 ta ku e ta un mensahe di siguransa. E ta e promesa ku mientrastantu nos permanesé fiel na Señor, bibando den fe humilde, repentimentu i obedensia na djE i Su mandamentunan, nos tin un Sumo Saserdote fiel ministrando na nos fabor, un Sumo Saserdote fiel ku enbèrdat ta para komo nos Supstituto den huisio (mira e lès di siman pasá). Apesar ku nos tur ta pekador, apesar ku nos a violá e lei di Dios, apesar ku nos meresé morto, nos tin e siguransa ku nos lo ser vindiká den huisio pasobra nos tin Hesus pará einan na nos lugá. Esaki ta e mensahe mas importante di e huisio pre-Atvènt di 1844.

Algun Kristian no tin konsepto di un huisio pre-Atvènt pasobra nan ta kere den “un bes salbá, semper salbá”, e idea ku unabes nan a aseptá Hesus komo nan Salbador, e ora ei nan ta salbá, no ta importá e otro eskohonan ku nan hasi den bida, asta birando kompletamente for di Hesus pa un bida di piká. Buska e siguiente tèkstnan. Kon nan ta refutá e doktrina falsu i peligroso aki? Eze. 18:24, Mat. 24:13, Luk. 8:5-15, Rom. 11:16-21, 1 Kor. 9:27.



Komo Atventistanan, nos (huntu ku hopi otro Kristian) ta rechasá e idea di un bes salbá, semper salbá. Ta opvio ku siguidónan di Kristu por, dor di nan mes eskoho, kai afó. I ta den e konteksto aki ku nos por komprondé mihó e nifikashon di e huisio pre-Atvènt, pasobra ta aki den e huisio ku un bes i pa semper nos desishonnan pa òf kontra Kristu ta finalisá. E huisio no ta un tempu ora Dios disidí di aseptá òf rechasá nos; e ta e tempu ora Dios finalisá nos eskoho di ku sea nos a asept’É òf rechas’É, un eskoho ku semper ta ser manifestá dor di nos obranan. E bon notisia di e huisio ta ku nos tin e siguransa di ku si nos keda fiel na Hesus, si nos reklamá Su hustisia pa nos mes, E ta para na nos lugá, i ora nos nòmber bin dilanti den huisio, nos ta ser seyá pa semper den e salbashon ku E a ofresé nos libremente. Asina, i solamente den e sentido aki, unabes nan nòmbernan bin dilanti den huisio, berdadero Kristiannan ta, enbèrdat, un bes salbá, semper salbá.

Si un hende mester puntra bo: Kon bo por sa ku bo ta salbá? kiko lo bo respondé, i dikon? Kompartí bo kontesta Sabat den klas.


DJAWEPS
 
28 di sèptèmber

Huzgá pa Obranan

Mes sigur ku Beibel ta ku nos ta salbá pa fe i no pa obra (Rom. 3:28), e ta mesun sigur ku nos ta ser huzgá pa nos obranan (Ekl. 3:17, 12:14, 2 Kor. 5:10, 1 Pe. 1:17). Enbèrdat, ta e realisashon ku nos ta biba aworakí den e tempu ku e obranan ei ta ser huzgá ku Kristiannan lo mester ta motivá pa hasi obranan mas grandi, no pa ser salbá (esei ta imposibel) ma pasobra nan obranan ta un demostrashon visibel na e mundu i e universo di e realidat di e salbashon di Kristu den nan bida.

Lesa Efesionan 2:8-10. Kon e ròl di fe i obranan ta ser presentá akinan na un manera balansá?



Den lès di siman pasá, nos obranan, miéntras nan no por salba nos, ta revelá ku nos ta salbá, ta revelá ku enbèrdat nos a entregá nos bida na Kristu. Na mesun momentu nos obranan tambe ta hasi mas: Nan tambe ta parti di henter e pakete relashoná ku e kuestion di teodisio i asuntunan rondó di e naturalesa i karakter di Dios.

Lesa Job 1:7-11, Mateo 5:16, 1 Korintionan 4:9, i Efesionan 3:10. Di loke bo por pone huntu di e tèkstnan aki, kiko nan ta bisa nos tokante di e ròl di nos bon obranan?



Na final, loke e huisio ta bisa nos ta ku, na un manera spesial, nos obranan ta bin bou di skrudiñamentu dilanti di e universo opservadó. Si nos stima Dios, si nos ta regosihá den e salbashon ku E a duna nos, nos lo ke manda un mensahe na e mundu i na e universo ku enbèrdat nos ta stima i sirbi e Señor ku a hasi asina tantu pa nos. Bon obranan ta testifiká di e realidat di e fe ku nos tin den Kristu; i apesar ku nan no ta salba nos den e huisio, bon obranan ta revelá ku, anke nos ta pekador, Kristu a hasi e kos korekto den trese nos den “Su reino ... ku lo no ser destruí” (Dan. 7:14).

Ki sorto di mensahe bo obranan ta manda na kalke hende ku por ta wak nan? Ki kambionan bo mester hasi pa bo manda un mihó mensahe?


DJABIÈRNÈ
 
29 di sèptèmber

Pa mas Estudio:   Ellen G. White, The Great Controversy, "God's Law Immutable," pp. 433-450.

Un otro punto importante tokante 1844 ta relatá na e Iglesia Atventista mes. Komo Atventistanan, nos fundeshi a ser konstruí riba un komprondementu ku, miéntras nos antepasadonan spiritual, e Milleristanan, tabatin e evento robes, nan tabatin e fecha, 1844, korekto. Asina, no djis nos herensia ma e fundeshi bíbliko riba kua nos pioneronan a traha a bin di e fundeshi di 1844. P’esei ta importante pa nos, komo un pueblo, komprondé e rasonamentu bíbliko ku ta hiba na 1844. Ku nos a krese desde e dianan trempan den nos komprondementu di e mensahe aki, ta inekibokabel; ku nos tin un mihó gara di loke e ta nifiká, ta inekibokabel tambe. Na mesun momentu, sinembargo, dor di ta firmemente ankrá den e base bíbliko di 1844, nos tin e siguransa ku e fundeshi profétiko riba kua nos iglesia a ser fundá ta enbèrdat un fundeshi ankrá den e Palabra di Dios mes. Den kòrtiku, ta importante pa nos ta ankrá den e siñansanan di 1844 pasobra e ta afirmá e base bíbliko riba kua nos, komo iglesia, ku nos mensahe distintivo, ta eksistí.

Preguntanan di Diskushon:
 
  Kiko e kontestanan na e pregunta final di djarason ta bisa nos tokante kon bon nos ta komprondé e plan di salbashon?

   Anke e huisio di 1844 ta yuda nos komprondé unda nos ta den tempu profétiko, nos ta aworakí den siglo bintiun. E aña 1844 tabata hopi tempu pasá, i ku kada aña ku pasa e fecha ei ta bai mas leu. Kon nos mester atendé ku e paso di tempu ei ku semper ta krese? Segun bo ta pensa riba bo kontesta, konsiderá algun profesia di tempu anterior: e 1,260 añanan, e 2,300 añanan, e 490 añanan, etcetera. Kon e periodonan di tempu hopi largu aki ta yuda nos tene kosnan den perspektiva? Esta, anke 1844 tabata hopi tempu pasá, e tabata dje tantu tempu ei, por lo ménos den kontraste ku otro tempunan profétiko den kua e pueblo di Dios mester a warda?

   Komo klas, kue loke bo a siña den e trimèster aki i hinka un seminario den otro pa henter iglesia, pa asina yuda tur hende komprondé e fundeshi bíbliko sólido di nos mensahe di 1844 i loke e ta nifiká pa iglesia awe.