Lès 6 * 5-11 di mei

E “Kambio” di Lei

Sabat Atardi

Lesa pa e siman aki:

Rom. 8:1; 7:15-25; Rom. 7:1-14; Juan 20:19-23; Echonan 20:6, 7; Dan. 7:23-25; Rev. 13:1-17.

Versíkulo di Memoria:

“E lo papia kontra e Haltísimo i oprimí Su pueblo santu i purba kambia e tempunan stipulá i e leinan. E pueblo santu lo ser entregá den su man pa un tempu, tempunan i mitar di un tempu” (Daniel 7:25, NIV).

Sentral na nos komprondementu di eventonan di último dia tin e tema di e lei di Dios. Mas spesífikamente, ta e tema di e di kuater mandamentu, e Sabat di e di shete dia. Ounke nos ta komprondé ku salbashon ta pa medio di fe so i ku wardamentu di e lei, inkluyendo e Sabat, nunka por trese salbashon, nos ta komprondé tambe ku den e último dianan, obediensia na e lei di Dios, inkluyendo e Sabat di e di Shete Dia, lo ta un señal eksterno, un marka, di unda nos lealtat berdadero ta.

E distinshon aki lo bira spesialmente opvio meimei di e eventonan di e tempu di fin deskribí den Revelashon 13 i 14, ora un konglomerashon todopoderoso di forsanan religioso i polítiko lo uni pa imponé un forsa falsu di adorashon riba e habitantenan di mundu. Tur esaki ta den kontraste ku Revelashon 14:7, kaminda e pueblo di Dios ta ser yamá pa “adorá Esun ku a traha shelu i tera, laman i fuentenan di awa” (NKJV); es desir, pa adorá solamente e Kreador i ningun hende mas.

E siman aki nos lo wak e lei di Dios, spesialmente e Sabat, i lo toka temanan rondó di e kambio intentá di e lei ei i loke e ta nifiká pa nos, riba ken e fin ta bin pronto.

* Studia e lès di e siman aki pa prepará pa Sabat, 12 di mei.

Djadumingu6 di mei

E Promesa

Un di e promesanan di mas grandi den Beibel ta ser hañá den Romanonan 8:1: “P’esei awor no tin kondenashon pa esnan ku ta den Kristu Hesus, ku no ta kana di akuerdo ku e karni, sino di akuerdo ku e Spiritu” (NKJV). E palabranan aki ta bin manera un tipo di kulminashon, un konklushon pa un kantidat di pensamentu ku a bin djis promé. Solamente dor di studia loke Pablo a papia di dje djis promé ku e versíkulo aki, nos por kapta mihó e speransa i promesa ku ta ser hañá den dje.

Lesa Romanonan 7:15-25. Kiko ta e esensia di loke Pablo ta bisando den e versíkulonan aki, ku ta hasi loke e ta bisa den Romanonan 8:1 asina konvinsente?



Ounke a eksistí gran debate den Kristianismo tokante si Pablo tabata papiando spesífikamente di su mes komo un kreyente òf nò, un kos ta kla: Pablo ta, realmente, papiando tokante e realidat di piká. Tur hende, asta Kristiannan, por relashoná nan mes den algun forma ku e lucha ku Pablo ta referí na dje aki. Ken no a yega di sinti e atrakshon di karni i di e “piká ku ta biba den” nan, kua ta pone nan hasi loke nan sa ku nan no mester hasi, òf pa no hasi loke nan sa ku nan mester hasi? Pa Pablo, e problema no ta e lei; e problema ta nos karni.

Ken no a yega di haña nan mes keriendo di hasi loke ta korekto, pero hasiendo loke ta robes? Asta si Pablo no ta papiando tokante e inevitabilidat di piká den bida di un Kristian ku a nase di nobo aki, siguramente e ta presentando un kaso fuerte pa e lucha permanente ku kualke hende ku ta purba obedesé Dios, ta afrontá.

Asina, e ta yega na e famoso palabranan: “O hende miserabel ku mi ta! Ken lo librami for di e kurpa di morto aki?” (Rom. 7:24, NKJV). Su kontesta ta ser hañá den Hesus, i den e gran promesa di “ningun kondenashon” pa e kreyente den Hesus ku, pa medio di grasia, ta kana di akuerdo ku e spiritu. Sí, kreyentenan ta lucha; sí, nan ta afrontá tentashonnan; sí, piká ta real. Pero pa medio di fe den Hesus esnan ku ta kere ya no ta kondená dor di e lei; en realidat, nan ta obedes’é. Pues, nan ta siña kana den spiritu i no “di akuerdo ku e karni”.

Djaluna7 di mei

E Lei i Piká

Den e estudio di ayera nos a wak versíkulonan (Rom. 7:15-25) ku a papia tokante e realidat di piká pa tur hende, asta Kristiannan. Sinembargo, den e versíkulonan promé ku esakinan, Pablo ta mustra na e lei, kua ta mustra kon predominante piká ta, i kon mortal.

Lesa Romanonan 7:1-14. Kiko ta e relashon entre e lei i piká? Kiko e versíkulonan aki ta bisa nos tambe tokante e imposibilidat di ser salbá dor di e lei?



Dos punto krusial ta bin for di loke Pablo ta siña aki. Di promé, e ta mustra ku e lei no ta e problema. E lei ta “santu i hustu i bon”. E problema ta piká, kua ta hiba na morto. E otro punto ta ku e lei ta impotente pa salba nos for di piká i morto. E lei ta señalá e problema di piká i morto; si tin kualke kos, e lei ta hasi e problema di piká i morto ainda mas evidente, ma e no ta ofresé nada den direkshon di resolvé e problema.

Solamente un lesadó superfisial lo por uza e versíkulonan aki pa argumentá ku e lei, e Dies Mandamentunan, a ser anulá miéntras e ta ignorá asina tantu otro ku ta mustra ku e lei ta vigente awe. Esei ta kontrali na e punto di Pablo. Nada ku Pablo ta skirbi aki tin sentido si e lei a ser anulá. Su argumento ta funshoná riba e suposishon ku e lei ainda ta vigente, pasobra ta e lei ta señalá e realidat di piká i, komo resultado, e nesesidat di e evangelio. “Kiko nos lo bisa anto? E Lei ta piká? Siguramente ku nò! Al kontrali, lo mi no a konosé piká eksepto dor di e lei. Pasobra lo mi no a konosé kudishi a ménos ku e ei a bisa: ‘Lo bo no kudishá’ ” (Rom. 7:7, NKJV).

Lesa Romanonan 7:13 kuidadosamente. Kiko Pablo ta bisando no solamente tokante e lei sino tokante dikon e ta nesesario ainda?



E lei no ta produsí morto; piká ta hasi esei. E lei ta loke ta mustra kon mortal piká ta. E lei ta bon, pa e echo ku e ta mustra na piká. Pero e no tin kontesta p’e. Solamente e evangelio tin esei. E punto di Pablo ta ku komo Kristiannan, komo esnan ku ta salbá den Kristu, nos mester sirbi den e “nobedat di e Spiritu” (Rom. 7:6, NKJV); es desir, nos ta biba den un relashon di fe ku Hesus, konfiando den Su méritonan i Su hustisia pa salbashon (e tema di asina tantu di loke a bin promé den Romanonan).

Djamars8 di mei

Di Sabat pa Djadumingu?

Komo Atventistanan di e di Shete dia hopi biaha nos ta tende otro rumannan Kristian den otro denominashonnan argumentá ku e lei a ser anulá, òf ku nos no ta bou di lei sino bou di grasia. Loke nan ta bisando realmente, sinembargo, ta ku solamente e di kuater mandamentu a ser anulá. Hopi, sinembargo, no ta sikiera bisando esei. Nan ta bisando en kambio ku e Sabat di e di shete dia a ser remplasá pa e promé dia, djadumingu, na honor di e resurekshon di Hesus.

I nan ta kere ku nan tin e tèkstnan pa proba esei tambe.

Akibou tin algun di e tèkstnan di mas komun den Tèstamènt Nobo ku hopi Kristian ta kere ta indiká ku e Sabat a ser kambiá di e di shete dia den Tèstamènt Bieu pa e promé dia den Tèstamènt Nobo. Segun ku nos ta lesa nan, nos mester puntra nos mes si nan ta papia realmente tokante un kambio di e dia, òf nan ta simplemente deskribiendo eventonan ku a sosodé riba e dia, pero sin yega na e nivel di preskribí un kambio?

Lesa Juan 20:19-23. Ki rason e ta duna ku e disipelnan tabata reuní den e sala ei? Kiko e versíkulonan aki ta bisa tokante si e tabata un servisio di adorashon na honor di e resurekshon di Hesus, manera algun ta afirmá?



Lesa Echonan 20:6, 7. Kiko, si tin algu, den e versíkulonan aki ta indiká ku e Sabat a ser kambiá pa djadumingu, e promé dia di siman? Lesa tambe Echonan 2:46.



Lesa 1 Korintionan 16:1-4. Aparte di e echo ku nan mester a akumulá ofrendanan na kas riba e promé dia di siman, kiko e ta siña nos tokante kualke kambio di e Sabat pa djadumingu?



Esaki ta e esensia di e “evidensia” tekstual uzá pa promové e doktrina ku e promé di siman a remplasá e Sabat di e di shete dia. Banda di deskribí algun biaha ku, pa vários motibu, kreyentenan tabata reuní, ni un tèkst ta indiká ku e reunionnan aki tabata sirbishinan di adorashon tené riba e promé dia komo un remplaso pa e Sabat di e di shete dia. E argumento aki ta simplemente, lesando bèk den e tèkstnan, e tradishon Kristian di siglonan largu di warda djadumingu. E ta pa pone algu den e versíkulonan aki ku, pa kuminsá, nunka tabata ei.

Djarason9 di mei

E di Shete dia den Tèstamènt Nobo

Manera nos a mira ayera, e tèkstnan ku komunmente ta ser uzá pa promové e idea ku djadumingu a remplasá e Sabat no ta bisa un kos asina. De echo, kada referensia na e Sabat di e di shete dia den Tèstamènt Nobo ta revelá ku ainda e tabata ser wardá komo un di e Dies Mandamentunan di Dios.

Lesa Lukas 4:14-16; 23:55, 56. Kiko e pasashinan aki ta bisa nos tokante e Sabat di e di shete dia, tantu promé komo despues di e morto di Kristu?



Nota kon e muhénan ku tabata huntu ku Kristu “a sosegá riba Sabat di akuerdo ku e mandamentu” (Lukas 23:56). Opviamente, e mandamentu tabata e di kuater mandamentu, skirbí riba piedra na Sinaí. Pues, loke sea nan a siña for di nan tempu huntu ku Hesus, no tin indikashon ku nan a siña kualke otro kos for di djE ku warda e mandamentunan di Dios, kua tabata inkluí e mandamentu di e Sabat. De echo, Kristu a bisa Su disipelnan: “Si boso ta stimaMi, warda Mi mandamentunan” (Juan 14:15). Su mandamentunan, kua E Mes a warda, tabata inkluí e Sabat di e di shete dia. Si djadumingu mester tabata un remplaso pa e Sabat, e muhénan aki no tabata sa nada di esaki.

Lesa Echonan 13:14, 42-44; Echonan 16:12, 13. Ki evidensia e versíkulonan aki ta duna pa wardamentu di e Sabat di e di shete dia? Ki evidensia nan ta duna pa e wardamentu di e promé dia di siman?



Nos no ta haña den e tèkstnan aki ningun evidensia di un kambio di e dia di Sabat pa djadumingu. A kambio, nan ta mustra klaramente na e práktika meimei di e promé kreyentenan den Hesus di tabata warda e Sabat di e di shete dia.

Echonan 16:13 ta spesialmente interesante, pasobra e ta tuma lugá pafó di e konteksto di e sinagoga. E kreyentenan tabata reuniendo banda di un riu, kaminda algun “komo kustumber” tabata bai pa hasi orashon. I nan tabata hasi esei riba e Sabat di e di shete dia, hopi aña despues di morto di Hesus, tambe. Si un kambio pa djadumingu a tuma lugá, nada den e tèkstnan aki ta indiká esei.

Djaweps10 di mei

E Kambio Intentá di e Sabat

E lei di Dios, e Dies Mandamentunan, ta vigente ainda (lesa tambe Santiago 2:10-12), i e lei ei ta inkluí e Sabat di e di shete dia. Dikon, anto, asina tantu Kristian ta warda djadumingu ora no tin hustifikashon bíbliko pa esei?

Daniel 7 ta papia tokante e lantamentu di kuater imperio grandi: Babilonia, Medo-Persia, Gresia, i despues Roma, e di kuater i último imperio terenal. Den un etapa posterior di e Imperio Romano, un poder di un kachu chikitu ta ser deskribí komo un ku ta sali for di e imperio aki (Dan. 7:8). Ainda e ta parti di e Imperio Romano, solamente e ta un fase mas despues di dje. Kiko otro e poder aki lo por ta sino e papado, ku a surgi direktamente for di Roma i, te ku awe, ainda ta parti di dje? Thomas Hobbe a skirbi den siglo 17: “Si un hende konsiderá e original di e gran dominio eklesiástiko aki, e lo persibí fásilmente ku e Papado no ta nada otro ku e fantasma di e defuntu imperio Romano, ku ta sinta koroná riba su graf”. — Thomas Hobbes, Leviathan, (Oxford: Oxford University Press, 1996), p. 463.

Lesa Daniel 7:23-25. Kiko e versíkulonan aki ta siña ku por yuda nos komprondé e orígennan di wardamentu di djadumingu?



E idioma original, Arameo, ta mustra den versíkulo 25 ku e poder di e kachu chikitu “tabata pretendé” di kambia e lei. Ki poder terenal por, de echo, realmente kambia e lei di Dios?

Ounke detayenan eksakto no ta kla den historia, nos sa ku bou di Roma papal e Sabat di e di shete dia a ser remplasá pa e tradishon di wardamentu di djadumingu, un tradishon asina firmemente ankrá ku e Reforma Protestant a mantené e tradishon ei bibu, asta te den siglo bintiun. Awendia mayoria Protestant ainda ta warda e promé dia di siman, mas bien ku sigui e mandato bíbliko pa e di shete dia.

Lesa Revelashon 13:1-17 i kompará ku Daniel 7:1-8, 21, 24, 25. Ki imágennan similar ta ser uzá den e tèkstnan aki ku ta yuda nos komprondé eventonan di e último dianan?



Uzando símbolonan direktamente for di Daniel, ku ta inkluí imágennan tokante e último fase (papal) di Roma, e buki di Revelashon ta mustra na e persekushon di tempu di fin, ku lo ser di lòs riba esnan ku ninga di “adorá” di akuerdo ku e diktadonan di e podernan ku ta ser mirá den e buki di Revelashon.

Djabièrnè11 di mei

Pa mas Estudio:

E mesun dragon, Satanas, ku a hasi guera kontra Dios den shelu (Rev. 12:7) ta esun ku ta hasi guera ku e pueblo di Dios riba tera, esnan ku “ta warda e mandamentunan di Dios” (Rev. 12:17; lesa tambe 13:2, 4). De echo, Satanas mes ta bira un opheto di adorashon tambe (Rev. 13:4). Asina e guera kontra Dios, kua Satanas a kuminsá den shelu, e ta purba kontinuá riba tera. I sentral na su atake riba Dios tin su atake riba e lei di Dios.

“Den e di kuater mandamentu, Dios ta ser revelá komo e Kreador di e shelunan i e tera”, i pa e motibu ei ta ser distinguí for di tur dios falsu. E tabata komo un monumento konmemorativo di e obra di kreashon ku e di shete dia a ser santifiká komo un dia di sosiegu pa hende. E tabata diseñá pa mantené e Dios bibu semper den mente di hende komo e fuente di eksistensia i e opheto di reverensia i adorashon. Satanas ta hasi esfuerso pa bira hende for di nan lealtat na Dios, i for di rindi obediensia na Su lei; p’esei e ta dirigí su esfuersonan spesialmente kontra e mandamentu ku ta mustra na Dios komo e Kreador”. — Ellen G. White, The Great Controversy, p. 53, 54.

Nos ta adorá Señor pasobra E ta e Kreador di “e shelunan i e tera”, i e Sabat di e di shete dia ta e señal básiko di Su kreashon, un señal ku ta bai bèk te na e siman di Kreashon mes (lesa Gen. 2:1-3). Nada straño ku den su atake riba e outoridat di Dios, Satanas ta bai tras di e señal prinsipal i fundamental di e outoridat ei: e Sabat di e di shete dia.

Den e último dianan, Dios lo tin riba tera hendenan ku lo para firme den nan lealtat na djE, un lealtat ku ta ser manifestá den nan obediensia na Su mandamentunan, nan tur, inkluyendo esun ku spesífikamente ta mustra na Señor komo e Kreador, kende solamente ta digno di nos adorashon.

Preguntanan di Diskushon:

pregunta 1Kiko ta e problema ku esnan ku ta papia tokante e realidat di piká i sinembargo ta argumentá ku e lei di Dios a ser abolí? Ki gran inkonsistensia bo por señalá den e liña di rasonamentu ei?

pregunta 2Kiko tabata bo propio eksperensia ku esnan ku ta argumentá pa djadumingu na lugá di Sabat? Ki argumentonan bo a uza, i kon efektivo nan tabata? Kon bo por dil ku e argumento komun ku warda e Sabat di e di shete dia ta un intento di salbashon pa medio di obra?

pregunta 3Ora nos ta papia ku otronan tokante e Sabat i segun ku nos ta prepará pa eventonan di tempu di fin, dikon ta importante pa hasié kla ku e desafionan enkuanto di e “marka di e bestia” ainda no a tuma lugá?