Lès 3 * 9 - 15 di yanüari

Ora Bo Mundu ta Kayendo Den Otro

Sabat Atardi

Lesa pa e siman aki:

Isa. 7:1-9; Isa. 7:10-13; Isa. 7:14.

Versíkulo di Memoria:

“Si lo bo no kere, siguramente lo bo no ser establesé” (Isaias 7:9, NKJV).

Un Sabat, Connie i Roy a kore drenta nan lugá di stashoná outo despues di iglesia. Un galiña bantam a bula desesperadamente dor di e hardín nan dilanti. Algu tabata robes. E paranan di kas tabata suponé di ta seif den nan kurá, pero a sali. Investigashon rápido a mustra un tragedia den progreso. Beethoven, e kachó chikitu di e bisiña, tambe a skapa for di su kurá i tabata abou banda di e tanki ku Daisy den su boka. Daisy tabata un galiña bunita ku ta pone webu, ku plumanan suave blanku na su rabu. Connie a reskatá Daisy, pero tabata demasiado lat. Su maskota presioso, awork u un garganta kibrá, pronto a muri den brasa di Connie. El a sinta abou den e patio, teniendo e para morto, i a yora.

Un otro maskota tabata profundamente konmiví. Un patu haltu i blanku yamá Waddlesworth a mira Connie teniendo Daisy i parse ku el a suponé ku el a mat’é. Asina, pa e siguiente par di siman, ki ora ku Waddlesworth a mira Connie, e tabata atak’é brutalmente, hinkando e dolorosamente ku su pik fuerte. Tin biaha ta difísil pa determiná ken ta bo amigu- i enemigunan.

E siman akí nos lo wak un rei di Huda ku tambe tabatin e problema akí, i nos lo trata na komprondé dikon el a hasi e eskohonan robes ku el a hasi.

* Studia e lès di e siman aki pa prepará pa Sabat, 16 di yanüari.

Djadumingu10 di yanüari

Peliger For di Nort (Isa. 7:1-9)

Ki krísis horibel Rei Akaz a enfrentá na prinsipio di su reinado? 2 Reinan 15:37,38; 2 Reinan 16:5,6; Isaias 7:1,2.



E reinonan di Israel norteño (Efrain) i Siria (Aram) a uni kontra e pais mas chikitu di Huda, na suit. Esaki a sosodé ora Huda a ser debilitá pa e atakenan di e edomitanan i filisteonan. Den pasado Huda a bringa kontra Israel, pero un aliansa entre Israel i Siria a presentá un peliger aplastante. Ta parse ku Israel i Siria ke a fòrsa Huda pa partisipá huntu ku nan den un koalishon kontra e poder ekstraordinario di Tiglath-pileser III, di Asiria (yamá “Pul” den 2 Reinan 15:19), ku a sigui menasá nan ku su imperio ku tabata ekspandiendo. Israel i Siria a pone nan lucha largu kontra otro un banda en bista di un peliger mas grandi. Si nan por a konkistá Huda i instalá un gobernante marioneta ei (Isa. 7:5,6), nan lo por a usa su rekursonan i man di obra.

Kiko tabata e solushon di Akaz ora su mundu tabata kayendo den otro? 2 Reinan 16:7-9, 2 Kron. 28:16.



Mas bien ku rekonosé ku Dios tabata e úniko amigu ku por a reskatá e i su pais, Akaz a trata na bira amigu di Tiglath-pileser III, e enemigu di su enemigunan. E rei asirio kontentu a kumpli ku su petishon pa ayudo kontra Siria i Israel. No solamente Tiglath-pileser a risibí un soborno riku di Akaz, el a haña tambe un bon èksküs pa tuma Siria, kua el a hasi rápidamente (2 Reinan 16:9). E poder di e aliansa sirio-israelita a ser kibrá. Riba término korto, a parse ku Akaz a salba Huda.

E akshon akí di parti di Akaz, sinembargo, no mester bin komo sorpresa. E tabata un di e pió reinan ku hamas a goberná Huda te na e momentu ei (Lesa 2 Reinan 16:3, 4; 2 Kron. 28:2-4.)

Djaluna11 di yanüari

Intersepshon Intentá (Isa. 7:3-9)

Miéntras Akaz tabata pisando su opshonnan polítiko pa enfrentá e menasa di Israel i Siria, Dios tabata sa algun kos ku e no tabata sa. Pa un banda, tabata Dios kende a permití problema bin riba dje pa asina disiplin’é i pon’é bin bei (2 Kron. 28:5,19). Ademas, aunke apelá na Tiglath-pileser pa ayudo tabata parse lógiko i atraktivo for di punto di bista humano, Dios tabata sa ku e lo a trese e reino davídiko di Huda bou di kontròl strañero, di kua nunka e por a rekuperá.

E riesgonan tabata asombrosamente haltu. Asina, Señor a manda Isaias pa interseptá e rei (aparentemente ora e tabata inspekshonando e suministro di awa di Herusalèm den preparashon pa un sitio) pa asina persuadié pa no kontaktá e rei asirio.

Dikon Señor a bisa Isaias pa hiba su yu, Shear—jashub, huntu kuné (Isa. 7:3)?



Akaz lo a keda sorprendí ora Isaias a kumind’é i a introdusí su yu, yamá “Un Remanente Lo Bolbe”. Remanente di ken? Lo bolbe di kiko? Pasobra tata di e mucha hòmber tabata un profeta, e nòmber tabata zona manera un mensahe menasante di Dios tokante hendenan ku tabata bayendo den koutiverio. Of tabata tokante bolbe na Dios den sentido di arepentí (e verbo “bolbe” tin tambe e nifikashon di arepentimentu)? E mensahe di Dios na Akaz tabata: E ta nifiká loke abo pon’é nifiká! Bira for di bo pikánan òf bai den koutiverio, i for di koutiverio un remanente lo regresá. E desishon ta di bo!

Kon e mensahe di Dios a ekspresá e situashon di e rei? Isa. 7:4-9.



E menasa di Siria i Israel lo a pasa i Huda lo a ser di spar. Podernan ku pa Akaz tabata parse volkannan enorme i feros tabata den bista di Dios solamente “dos stòmpi di palu di kandela ku ta huma” (Isa. 7:4, NRSV). No tabata nesesario pa Akaz apelá na Asiria pa ayudo.

Pero pa tuma e desishon korekto, Akaz mester a konfia Señor i Su promesanan. E mester a kere pa asina ser establesé (Isa. 7:9). E palabranan pa “kere” i “ser establesé” ta for di e mesun rais hebreo, for di kua ta bin tambe e palabra pa “bèrdat” (e loke ta konfiabel) i e palabra Amèn (afirmando e loke ta berdadero/konfiabel). Akaz mester tabatin sigur pa asina ser sigurá; e mester a konfia pa asina ta konfiabel.

Djamars12 di yanüari

Un Otro Oportunidat (Isa. 7:10-13)

Akaz no a respondé riba e yamada pa fe di Isaias. Asina, ku miserikòrdia Dios a duna e rei un otro oportunidat, bisando e pa pidi un señal ku tabata “profundo manera Seol òf haltu manera shelu” (Isa. 7:11, NRSV). Aki tin un di e invitashonnan na fe di mas grandi ku hamas a ser duná na un ser humano. Diferente for di loteria òf rifa, Dios no a pone restrikshonnan ku lèter chikitu. Dios a ni sikiera limitá Su oferta na mitar di Su reino, manera gobernantenan humano tabata hasi ora nan tabata alkansá e límite máksimo di nan generosidat (lesa Ester 5:6, Ester 7:2, Marko 6:23). E tabata kla i dispuesto pa hasi henter shelu i tera bashí pa un rei malbado, si solamente e lo a kere! Komo un señal, Akaz por a pidi un seru di oro òf sòldánan mes numeroso ku pipita di santu den Mediteráneo.

Dikon Akaz a respondé di e manera ku el a hasi (Isa. 7:12)?



Na promé bista e kontesta di Akaz tabata parse piadoso i respetuoso. E lo no a pone Dios na prueba, manera e Israelitanan a hasi siglonan promé, durante nan peregrinahe den desierto (Eks. 17:2, Deut. 6:16). Pero e diferensia tabata ku Dios a invitá e rei pa pon’E na prueba (kompará Mal. 3:10). Pa aseptá Su regalo tremendamente generoso lo a agrad’E, no pone Su pasenshi na prueba. Pero Akaz no tabata ni dispuesto pa permití Dios yud’é kere. El a sera e porta di su kurason na kandal pa tene fe pafó.

Lesa Isaias 7:13. Kiko Isaias ta bisando aki?



Isaias a indiká ku ora el a nenga di pone Dios na prueba, aparentemente pa evitá kansa Dios, Akaz, de echo, a kansa Dios. Pero e aspekto di mas preokupante di e versíkulo akí ta e echo ku aki Isaias ta referí na “mi Dios”, den kontraste kla ku Isaias 7:11, kaminda e profeta a pidi e rei pa pidi un señal di Señor “bo Dios”. Ora Akaz a rechasá e oferta divino, el a rechasá Señor di ta su Dios. Señor tabata e Dios di Isaias, pero no di Akaz.

Djárason13 di yanüari

Señal di un Yu Hòmber (Isa. 7:14)

Un ofresementu di un señal mes “profundo ku Seol òf haltu manera shelu” (Isa. 7:11, NRSV) no a konmové Akaz. Asina, ora Dios bisa ku E Mes lo bin ku un señal (Isa. 7:14), nos ta spera ku e tin dimenshonnan eksitante ku solamente imaginashon divino lo por a konsebí (kompará Isa. 55:9, 1 Kor. 2:9).

Sorpresa! E señal ta un yu hòmber. Pero kon e echo ku un muhé hóben ta haña un yu i ta yam’é “Emanual” por ta un señal di proporshonnan bíbliko?

Ken e muhé ta, i Ken ta su Yu?



Ningun kaminda Tèstamènt Bieu ta indiká un kumplimentu di e señal importante akí, manera el a hasi pa e señalnan duná na otro hende, manera Gideon (Huesnan 6:36-40). Asina, ata aki algun di e possible kumplimentunan, basá riba Tèstamènt Bieu so:

  1. Pasobra e palabra pa “muhé hóben” ta referí na un hóben di edat di kasa, hopi ta asumí ku e ta un muhé kasá ku ta biba na Herusalèm, kisas esposa di Isaias. Isaias 8:3 ta registrá e nasementu di un yu hòmber pa Isaias a traves di “e profetisa” (referiendo na su esposa, ken su mensahenan profétiko ta konsistí, a lo ménos, di su yunan; kompará Isa. 7:3, Isa. 8:18). Sinembargo, e yu a ser yamá Maher-shalal-hash-baz (Isa. 8:1-4), no Emanuel. No opstante, e señalnan di e dos yunan hòmber ta similar pa e echo ku promé ku nan yega edat sufisiente na kua nan por skohe bon òf malu, Siria i Israel norteño lo a ser destruí (Isa. 7:16, Isa. 8:4).
  2. Algun hende ta sugerí ku Emanuel ta Hezekias, yu di Akaz, ku a bira e siguiente rei. Pero ningun kaminda e nòmber Emanuel ta ser apliká na dje.
  3. Pa motibu ku Emanuel ta un poko misterioso i su nòmber, komunmente tradusí “Dios ku nos” ta referí na e presensia di Dios, E por tabata e mesun ku e Yu spesial profetisá den Isaias 9 i 11. Si ta asina, Su deskripshon eksaltá komo divino (Isa. 9:6) i “e rais di Jesse” (Isa. 11:10, NRSV) ta surpasá kualke kos ku por a ser atribuí asta na e bon Rei Hezekias.
  4. Un nasementu natural di un muhé soltero òf ku edat di kasa lo a result den un yu ilegítimo pa kousa di promiskuidat ilegal (see Deut. 22:20,21). Dikon Dios lo a referí na un mucha asina komo un señal pa inspirá fe?

En kontraste, Tèstamènt Nobo ta identifiká Hesus komo Emanuel (Mat. 1:21-23), nasé milagrosamente i ku puresa di un bírgen soltero pero komprometé. Hesus ta tambe e Yu divino (Isa. 9:6, Mat. 3:17) i e “bara” i “rais” di Jesse (Isa. 11:1,10; Rev. 22:16). Kisas un “Emanuel” anterior, ku su desaroyo a proba na Akaz e kumplimentunan eksakto i profétiko, kombertí den un prekursor di Kristu. Nos no sa. Pero nos sa loke nos mester sa: “ora e plenitut di tempu a yega, Dios a manda Su Yu, nasé di un muhé” (Gal. 4:4, NRSV), pa duna nos e presensia di Dios ku nos.

Djaweps14 di yanüari

“Dios Ta Ku Nos!” (Isa. 7:14)

Meskos ku nòmber di e yunan di Isaias (Shear-jashub, “un remanente lo regresá”, i Maher-shalal-hash-baz, ku ta nifiká “lihé ta botín, rápido ta proi”), e nòmber di Emanuel tin un nifikashon. E ta literalmente “ku nos, Dios”. Pero e tradukshon komunmente aseptá, “Dios ku nos”, ta pasa algu por alto. Manera ku otro nòmbernan hebreo di e tipo aki ku ta falta verbo, e verbo “ta” mester ser suplí, pasobra e no ta ser ekspresá na hebreo. Asina, Emanuel mester ser tradusí “Dios ta ku nos” (kompará e mesun palabranan den Isa 8:10), meskos ku e nòmber “Hesus” (na griego, i kòrtiku pa Yehoshua na hebreo, òf Joshua) ta nifiká “Señor ta salbashon”, ku e verbo atrobe ser suplí (kompará Isaias, ku ta nifiká “salbashon di Señor”).

Pero e nòmber “Emanuel” no ta djis un deskripshon apstrakto; e ta un afirmashon di un promesa ku ta ser kumplí awor: “Dios ta ku nos”!

Kiko ta nifikashon di e promesa ku Dios ta ku nos?



No tin seguridat i konsuelo mas fuerte. Dios no ta primintí ku Su pueblo no no sufri difikultat i doló, pero E ta primintí di ta ku nan. E salmista ta bisa: “Maske mi pasa den e vaye di mas skur, mi no tin miedu di maldat; pasobra Bo ta ku mi; bo bara i bo garoti, nan ta konsolá mi” (Salmo 23:4, NRSV).

“Dios ta bisa: ‘Ora bo pasa dor di e awanan, lo Mi ta ku bo; i dor di e riunan, nan lo no lastra bo bai ku bo; or abo kana dor di kandela, lo bo no ser kimá, i e vlam lo no konsumí bo’ (Isa. 43:2).

Unda Señor tabata ora e babilonionan a tira e tres amigunan di Daniel den kandela? Huntu ku nan (Dan. 3:23-25). I unda Señor tabata durante e tempu di e problema di Jacob ora el a bring ate ora dia a habri? Den e brasanan di Jacob, mes serka ku e por a yega (Gen. 32:24-30).

Asta ora Señor no ta aparesé den forma físiko riba tera, E ta bai dor di e eksperensianan di Su pueblo huntu ku nan. Unda Señor tabata ora e multitu a kondená Esteban? ‘Pará na man drechi di Dios’ (Echonan 7:55). Pero ora Hesus a subi na shelu, El ‘a kai sinta na man drechi di e Mahestat den haltura’ (Heb. 1:3). Dikon EL a para ora Esteban tabata den problema, na punto di ser piedrá te na morto? Manera Morris Venden a bisa: ‘Hesus no tabata bai soportá esei sintá!’ ” — Roy Gane, God’s Faulty Heroes (Hagerstown, Md.: Review and Herald Pub. Assn., 1996), p. 66.

Djabièrnè15 di yanüari

Pa mas Estudio:

“‘Su nòmber lo ser yamá Emanuel, … Dios ku nos’. ‘E lus di e konosementu di e gloria di Dios’ ta ser mirá ‘den kara di Hesukristu’. For di e dianan di eternidat Señor Hesukristu tabata un ku e Tata; E tabata ‘e imagen di Dios’, e imagen di Su grandesa i mahestat, e ‘resplandor di Su gloria.’ Tabata pa manifestá e gloria akí ku El a bin na nos mundu. Na e tera skuresé pa piká akí El a bin pa revelá e lus di e amor di Dios, pa ta ‘Dios ku nos’. P’esei a ser profetisá di djE: ‘Su nòmber lo ser yamá Emanuel.’” — Ellen G. White, The Desire of Ages, p. 19.

“Loo tabata bon pa e reino di Huda si Akaz a risibí e mensahe akí for di shelu. Pero skohiendo pa lèn riba e brasa di karni, el a buska ayudo di e paganonan. Den desesperashon el a manda avisá Tiglath-pileser, rei di Asiria: ‘Mi ta bo sirbidó i bo yu; subi, is alba mi for di man di e rei di Siria, i for di man di e rei di Israel, ku ta lanta kontra mi.’ 2 Reinan 16:7. E petishon tabata kompañá pa un regalo riku for di e tesoro di e rei i for di e mangasina di e tèmpel.” — Ellen G. White, Prophets and Kings, p. 329.

Preguntanan di Diskushon:

Resúmen:

Dios a hiba e rei infiel Akaz na sirkunstansianan den kua e mester a tuma un desishon difísil: Kere òf no kere, esei ta e kuestion. Aunke Señor a ofres’é kualke señal ku su imaginashon por a konsebí, el a nenga di permití Dios demostrá un rason pakiko e mester kere. En kambio, el a skohe komo su “amigu” e rei di Asiria.