* 7–13 di òktober
Juan 20:21,22; Mat. 28:16–20; Rev. 14:6,7; Deut. 7:6, 11,12; Rev. 7:9,10.
“P’esei, bai i hasi tur e nashonnan disipel di Mi, i batisá nan den nòmber di e Tata i di e Yu i di e Spiritu Santu” (Mateo 28:19, NKJV).
E tema, esun di Dios komo un Dios di mishon, ta kore a lo largu di henter Skritura. E ta e hilu ku ta konektá humanidat, i e ta demostrá e propósito di Dios pa Su kreashon. Ademas, e ta konsolidá revelashon divino ku un enfoke prinsipal: restourashon di e imágen di Dios den Su yunan kaí (kompará ku Kol. 3:9,10; 1 Juan 3:2).
E mishon di Dios ta funshoná tambe komo e fondo pa medio di kua nos mester mira i komprendé e Palabra di Dios na nos. Ora nos ta lesa Beibel, nos por identifiká un Dios kende ta alkansando nos intenshonalmente. Apesar di e separashon kousá pa piká (Isa. 59:2), a traves di Su mishon Dios ta sigui restourá e relashon kibrá ku humanidat te na e glorioso momento ora E lo “hasi tur kos nobo” (Rev. 21:5).
Mientrastantu, Dios a skohe pa manifestá Su mes na nos den tal forma ku nos por komprendé Su naturalesa i propósito, i riba tur kos, nos por tin un relashon real i duradero kunE. Den otro palabra, nos no ta yega na solamente konos’E sino tambe kompartí, ku otronan, nos eksperensia kunE i Su amor ku ta salba.
Den e Skrituranan, anto, Dios ta duna nos elementonan básiko di loke Su mishon ta trata.
* Studia e lès di e siman akí pa prepará pa Sabat, 14 di òktober.
8 di òktober
E mishon di Dios den Skritura tin Hesus dilanti i den sentro komo e úniko kaminda na salbashon. Kristu Mes a deklará: “ ‘Ami ta e kaminda, i e bèrdat, i e bida; ni un hende no ta bin serka e Tata, sino pa medio di Mi’ ” (Juan 14:6). Pero Hesus ta yuda nos komprendé tambe e lugá sentral di e Dios triuno na Su mishon.
Tur kos ku Kristu a hasi tabata sea pa òf di Su Tata Selestial (lesa Juan 4:34; Juan 5:30; Juan 12:45).Sinembargo, nos mester kòrda semper ku Hesus Su mishon no a kuminsá ora El a bin den mundu. El a risibié for di e Tata asta promé ku kreashon di nos mundu (kompará ku Efe. 1:4, 1 Pe. 1:20).
P’esei, Dios a plania Su alkanse na humanidat asta promé ku El a pone e fundeshinan di nos planeta, i intenshonalmente El a drenta den historia di humanidat pa asina kumpli ku e propósito akí.
E Yu a krea mundu (Juan 1:3) i ora “e plenitut di e tempu a yega” (Gal. 4:4), Dios a demostrá Su amor mandando Su Yu akinan (Juan 3:16,17). E Yu a bini, a muri riba e krus, i a konkistá morto. Despues, mandá for di e Tata, e Spiritu a bin aki (Juan 14:26, Juan 16:7), ta konvensé mundu (Juan 16:8–11), i awe ta sigui ku e mishon di e Tata i e Yu dor di empoderá i manda e pueblo di Dios sali pa mishon (Juan 14:26; Juan 16:13,14).
Lesa Juan 20:21, 22. Kon e komprendementu ku mishon ta haña su orígen den e Tata, Yu, i Spiritu Santu mester forma nos mishon?
Aunke no ta haña e palabra “trinidat” den Beibel, evidensianan trinitaria sentrá riba mishon ta numeroso. Por ehèmpel, despues di resurekshon, Kristu a aparesé na Su disipelnan i a primintí nan: “ ‘Ami mes lo manda pa boso loke Tata a primintí. Ma boso mester warda den siudat te ora boso haña poder djariba’ ” (Lukas 24:49, NIV, énfasis añadí). Aki nos ta haña e realidat di e mishon di e Divinidat den un frase: e promesa di e tata, e siguransa di e Yu di kumplimentu di e promesa, i e promesa mes, e binida di Spiritu Santu (lesa Lukas 3:16; Echonan 1:4,5,8).
Nos ta siña di esaki ku e mishon no ta di nos. E ta pertenesé na e Dios triuno. Komo tal, e lo no faya.
Tata, Yu, i Spiritu Santu tur ta enbolbí den e obra di salba almanan. Dikon lo bo mester haña e pensamentu akí di asina alivio?
9 di òktober
Lesa Mateo 28:16–20. Kua elementonan di disipulado bo por identifiká den e pasashi akí?
Mateo 28:16–20 ta deklará e mandato bíbliko, komunmente identifiká komo e Gran Komishon (Mat. 28:18–20), den kua Hesus ta instruí Si siguidónan pa sali bai pafó i hasi disipelnan, siñando nan den fe, i inisiá nan den kompañerismo (lesa tambe Marko 16:15, 16; Lukas 24:44–49; Juan 20:21–23; Echonan 1:8).
Por mira e komponentenan básiko di Mateo 28:16–20 den kuater aspekto simpel:
Hasi disipel ta e enfoke prinsipal di e Gran Komishon, i e tarea prinsipal di mishon. Literalmente, den idioma griego original, e kuminsamentu di Mateo 28:19 ta bisa: “P’esei bai, i hasi disipel [...]” E “p’esei” ta duna e komishon su fundeshi riba loke a kaba di presentá (Mat. 28:18): e poder, outoridat, i soberania di Hesus, tur esakinan biniendo for di e viktoria optené den Su resurekshon.
Ta importante pa destaká ku e úniko verbo di akshon ku forsa imperativo den e Gran Komishon ta “hasi disipel.” Siña tur hende, batisá nan, i kompartí e siñansanan di Hesus na henter mundu ta e karakterístikanan di e proseso di disipulado. Aki Hesus ta dirigiendo Su disipelnan klaramente den direkshon di un propósito: hasi disipel. Esaki ta berdaderamente un di e pasashinan mishonero di mas grandi den henter Skritura. E ta terminá ku Hesus Su promesa di presensia kontinuo huntu ku Su siguidónan.
Opviamente, e Gran Komishon tabata intenshoná pa ta pa mas hende ku djis e promé disipelnan reuní den e sirkunstansia partikular ei. Nan no por a bai na “tur e nashonnan” riba nan mes pa asina kumpli ku e mishon nobo duná di hasi disipel. P’esei, e komishon ta universal den su alkanse: tur siguidó fiel di Hesu-Kristu mester ta enbolbí den hasimentu di disipel. Ademas, e mensahe pa transmití, e evangelio eterno di Hesu-Kristu, ta destiná pa henter mundu, sin limitashonnan geográfiko, sosial, òf étniko.
E mishon ta pa “hasi disipel.” Kon e mandato akí di e Maestro ta afektando kon bo ta biba i ministrá na otronan? Kiko bo por hasi pa ta mas enbolbí den loke a yama bo pa hasi?
10 di òktober
Lesa Revelashon 14:6, 7. Kua aspektonan di e mishon di Dios bo por identifiká den e “evangelio eterno” presentá pa e promé angel di e mensahenan di e tres angelnan?
Esaki ta e úniko lugá den Skritura den kua e palabranan “eterno” i “evangelio” ta konektá. E Evangelio ta e bon notisia di grasia ofresé na tur hende a traves di Hesu-Kristu. El a bin den nos mundu pa mustra nos “grasia i bèrdat” (Juan 1:14). El a biba un bida sin piká i a muri riba e krus komo sakrifisio sustituto pa karga e kastigu di nos pikánan (Isa. 53:4,5; 1 Pe. 3:18). El a resusitá, a regresá na shelu, e Tata a eksalt’E, i awe E ta intersedé pa nos den e santuario selestial (Rev. 1:18, Echonan 2:33, Hebr. 7:25). Pronto E lo kumpli ku Su promesa di mas grandi, pa bini bèk den mahestat i gloria i, finalmente, despues di e milenio, pa establesé e reino di Dios riba tera (Juan 14:1–4, Echonan 1:11, Rev. 21:1–4). Esakinan tur ta realidatnan esensial di e evangelio eterno.
Sinembargo, e echo ku e mensahe akí ta eterno ta remarkabel. Tin solamente un evangelio ku por salba nos. E lo keda mesun kos te ora e mishon di Dios kumpli totalmente. Nunka lo tin un otro evangelio. Siñansanan i doktrinanan engañoso ta bai i bin (Efe. 4:14), pero e mensahe di salbashon, e evangelio eterno, ta inkambiabel, i esnan ku ta kere i bib’é den obediensia lo haña rekompensa (lesa Deut. 5:33, Rom. 2:6).
Awe ta duna e mesun mandato, duná na e promé disipelnan, na nos. Nos mester sigui ku e tarea di hasi disipel pa Kristu tur kaminda. Pero ki tipo di disipel? Hendenan bon, honesto, totalmente dediká, amoroso? E karakterístikanan akí ta esensial, pero nan no ta sufisiente. Nos mester hasi disipel enfoká riba tur elementonan bíbliko di disipulado (Lukas 9:23; Juan 13:34, 35; 2 Kor. 5:17) ku un propósito final: sea prepará i prepará otronan pa e segundo binida di e Maestro, Hesu-Kristu.
“E proklamashon di e huisio (Rev. 14:6,7) ta un anunsio di Kristu Su segundo binida komo serka. I e proklamashon akí yama e evangelio eterno. Asina, e predikashon di e segundo binida di Kristu, e anunsio di su serkania, ta mustra di ta un parti esensial di e mensahe di evangelio.”—Ellen G. White, Christ’s Object Lessons, p. 227, 228.
Kon e konsepto di huisio ta konektá na e “evangelio eterno” den e mensahe di e promé angel? Dikon e evangelio mester ta sentral na e idea di huisio?
11 di òktober
A lo largu di historia, Dios semper tabatin esnan ku fielmente a representá Su karakter i, den obediensia, a sigui Su propósitonan. E pueblo di Dios ta esnan ku El a yama i ku a aseptá Su invitashon pa ta partísipenan di Su grasia. Nan tur tabata, i ta sigui ta, instrumentonan di Dios pa kumplimentu di Su mishon.
Lesa Génesis 12:1–3 i Deuteronomio 7:6, 11, 12. Kua tabata e propósito original di Dios pa Su pueblo den Tèstamènt Bieu?
Dios Su pakto ku Abraham i su desendientenan tabatin un propósito spesífiko. Nan tabata yamá, kreá, i apuntá pa ta agentenan di Dios Su mishon, kanalnan di bendishonnan pa e nashonnan (kompará ku Deut. 28:10, Isa. 49:6).Sinembargo, nan tabata skohé denter di un relashon di pakto ku Dios, basá riba un kondishon implísito di fe i obediensia (Gén. 22:16–18; Eks. 19:5,6; Deut. 28:1,2; 2 Kron. 7:14). E proseso akí, esun di atraé e nashonnan bisiña na Israel, tabata Dios Su “strategia di mishon” den Tèstamènt Bieu.
Den Tèstamènt Nobo, Dios Su mishon ta sigui. E Señor i Salbador resusitá awor ta lansa un “strategia di mishon” renobá (lesa Mat. 28:18–20, Echonan 1:8) den kua e disipelnan di Kristu, ku ta forma e iglesia, ta sali den mishon na henter mundu na lugá di, manera ku Israel antiguo, e mundu bini serka dje. Mishon no a originá ku e iglesia. Al kontrario, e iglesia ta eksistí pasobra ainda Dios tin un mishon pa kumpli i ta usando Su iglesia pa kumpli kuné.
Sinembargo, ta keda un pregunta: Kiko ta e mishon di iglesia? E ta mesun kos ku esun di Esun kende a yama e iglesia den eksistensia: “ ‘Yu di hende a bini pa buska i salba loke tabata pèrdí!’ ” (Lukas 19:10). Aunke niun di nos den iglesia por salba niun hende, nos por i mester mustra otronan na e úniko ku por salba, i esei ta Hesu-Kristu.
“E mishon di e iglesia di Kristu ta pa salba pekadornan ku ta peresiendo. E ta pa hasi e amor di Dios konosí na hende i pa gana nan pa Kristu pa medio di e efikasia di e amor ei.”—Ellen G. White, Testimonies for the Church, tomo 3, p. 381. Ki un privilegio i tremendo responsabilidat!
Mishon ta pa e iglesia loke airu ta pa nos bida. Sin airu, nos ta muri. Sin mishon, e iglesia ta muri. Kiko bo por hasi, personalmente, pa sostené bida di bo iglesia?
12 di òktober
Lesa Revelashon 7:9, 10. Kiko e teksto akí ta sugirí tokante e alkanse geográfiko di gran alkanse di e mishon di Dios?
E lès di e siman akí a diskutí intenshonalmente dos teksto di mishon krusial ku ta enfatisá e importansia di hasimentu di disipel den e Gran Komishon i e mensahe di e evangelio eterno. Kuriosamente, tur dos teksto tin por lo ménos un punto di konekshon komun: e “na unda” di e mishon. Nan ta bisa: “P’esei bai i hasi hende den tur e nashonnan disipel di Mi” (Mat. 28:19), “esnan ku ta biba riba tera, i na tur nashon i tribu i lenga i pueblo” (Rev. 14:6, énfasis añadí).
Den otro palabra, e evangelio di Kristu ta pa alkansá tur klase, tur nashon, tur lenga, i pueblo. E influensia di e evangelio ta pa uni esnan salbá den un gran fraternidat. Nos tin solamente un modelo pa imitá, i esei ta Kristu. Si nos aseptá e bèrdat manera e ta den Hesus, prehuisionan i yalursheit nashonal lo basha abou, i e spiritu di bèrdat lo meskla nos kurasonnan den unu.
Ora Hesus a bisa: “ ‘Boso lo ta mi testigunan’ ” (Echonan 1:8), E tabatin tres diferente área geográfiko den mente:
Area 1: “ ‘Boso lo ta mi testigunan na Herusalèm.’ ” Na e momento ei, Su disipelnan tabata hopi serka di Herusalèm. Asina, Hesus tabata bisando básikamente: “Kuminsá kompartí boso eksperensia ku Dios ku hendenan ku ta serka di boso.” Mishon ta kuminsá na kas, ku famia, ku bisiñanan, ku amigunan. Esaki ta e lugá di mas importante di mishon.
Area 2: Despues E ta sigui: “ ‘na henter Hudea i Samaria.’ ” Nos mishon ta enbolbí tambe esnan ku den algun forma ta serka pero na mes momento leu for di nos. Den e grupo akí tin hendenan ku por ta papia e mesun idioma ku nos ta papia, hendenan ku tin un kultura similar, pero no ta biba òf ta kompartí e mesun realidat ku nos. Esaki ta nos lugá tiki mas leu di mishon.
Area 3: Mas ayá di esaki, Kristu ta bisa: “ ‘te na e parti mas alehá di mundu’ ”. Dios Su mishon ta yama nos pa alkansá individuonan di tur lugá, nashon, grupo di hende, idioma, i gruponan étniko. Esaki ta nos último lugá di mishon.
Desafio: Resa tur dia e siman akí pa e komunidat kaminda bo ta biba. Dios a pone bo einan pa un
motibu.
Desafiá: Investigá e demografia di bo área (ki tipo di hende ta biba rònt di bo), fondo étniko i
religioso,
bieu, hóben, pober, riku, idiomanan papiá, etc. Puntra Dios pa mustra bo kon bo por ta un kanal
di Su amor
na nan.
13 di òktober
Pa un testimonio na tur nashon. E palabranan di e Salbador, ‘Boso ta lus di mundu,’ ta indiká e echo ku El a enkomendá na Su siguidónan un mishon mundial. Manera e rayonan di solo ta penetrá te na e skinanan di mas leu di mundu, asina Dios ta deseá pa e lus di e evangelio ekstendé na kada alma riba tera. Si e iglesia di Kristu tabata kumpliendo ku e propósito di nos Señor, lus lo a drama riba tur ku ta sinta den skuridat i den e region i sombra di morto; na lugá di kongregá huntu i evitá responsabilidat i kargamentu di krus, e miembronan di iglesia lo a plama den tur lugá, lagando e lus di Kristu bria pa nan, trahando manera El a hasi pa salbashon di almanan, i lo a hiba e ‘evangelio di reino’ akí rápidamente na henter mundu.
“For di tur pais e yamada di Masedonia ta zonando: ‘Bin i yuda nos.’ Dios a habri kamponan nos dilanti. Sernan selestial tabata koperando ku hende. Providensia ta bayendo nos dilanti, i poder divino ta trahando huntu ku esfuerso humano. Siegu di bèrdat mester ta e wowonan ku no ta mira e obra di Señor, i surdu e oreanan ku no ta tende e yamada d e berdadero Wardadó na su karnénan. Algun a tende e yamada di Dios, i a respondé. Laga kada kurason santifiká respondé awor, buskando pa proklamá e mensahe ku ta duna bida. Si hòmber- i muhénan, den humildat i fieldat, tuma nan trabou apuntá pa Dios, kombershon di hopi na e bèrdat lo revelá poder divino. Maravioso lo ta e resultadonan di nan esfuersonan.”—Ellen G. White, The Advent Review and Sabbath Herald, 14 di novèmber 1912.
E kredibilidat di e iglesia su influensia den komunidat ta keda determiná prinsipalmente pa e
grado ku nos, e
kurpa di Kristu, ta demostrá den nos propio bida e amor di Dios den kumplimentu di Su mishon.
Kon abo,
personalmente, ta respondé riba e desafio akí?
Kon bo ta kere ku e bisiñanan no atventista ta mira i komprendé bo iglesia? Kon bo sa? Si e
persepshon ta
positivo, kiko bo por hasi pa fortales’é mas? Si e ta negativo, kiko bo por hasi pa kambi’é?
Dikon manteniendo e “evangelio eterno” komo e sentro di nos mishon na e mundu ta asina
importante? Kua último
speransa nos por presentá na kualke hende, kualke kaminda, ku no ta sentrá riba e gran speransa
ku nos tin pa
motibu di e evangelio, e bon notisia di loke Hesus a hasi pa nos riba e krus?