Lès 4

* 21 – 27 di òktober

Kompartiendo Dios Su Mishon
21 di òktober
Lesa pa e Estudio di e Siman Akí:

Génesis 18; Santiago 5:16; Rom. 8:34; Hebr. 7:25; Gén. 19:1–29; Gén. 12:1–9.

Versíkulo di Memoria:

“Mi ta duna boso un mandamentu nobo: Stima otro! Manera Ami a stima boso, asina boso tambe mester stima otro. Si boso stima otro, tur hende lo sa ku boso ta mi disipel” (Juan 13:34,35, NKJV).

For di kuminsamentu, Abraham tabata ke pa Dios us’é pa mishon. Por mira e bèrdat akí, por ehèmpel, den Génesis 18, ora Dios a spièrt’é tokante loke tabata pa sosodé ku Sódoma i Gomora. “Siguramente, SEÑOR Dios no ta hasi nada, sin ku E revelá Su konseho sekreto na Su sirbidónan, e profetanan” (Amos 3:7). I den e storia di Sódoma i Gomora, “Su sirbidó, e profeta” tabata Abraham.

Abraham tabata sosegando durante e kayente di dia ora el a mira tres biahero. “Abraham a mira den su bishitantenan solamente tres biahero kansá, sin pensa ku entre nan tabatin Unu ku e lo por a adorá sin piká .”—Ellen G. White, Patriarchs and Prophets, p. 138, 139.

Abraham, sinembargo, pronto a bira personalmente envolví den Dios Su mishon. Su emvolvimentu, manera revelá den e kapítulo akí, tabata di resa i intersedé pa e pueblo di Sódoma i Gomora. Es desir, e ker a mira si, di un manera òf otro, e hendenan akí, apesar di nan mes, por a salba. Den un sentido, si esei no ta loke mishon ta trata di dje, kiko ta?

A lo largu di e kapítulo akí, ta revelá tres gran kualidat spiritual di Abraham: hospitalidat, amor, i orashon, kualidatnan ku por yuda grandemente den mishon tambe.

* Studia e lès di e siman akí pa prepará pa Sabat, 28 di òktober.

Djadumingu

22 di òktober

E Don di Hospitalidat

Lesa Génesis 18:1–15. Kua elementonan di hospitalidat e kontesta di Abraham na su invitadonan ta demostrá?

Abraham tabata sintá na entrada di su tènt den kayente di dia. E komportashon akí tabata inkomun. Na e momento ei di dia den zomer, ora solo ta na su punto mas haltu, tur hende ta buska sombra i un brisa fresku. Pero, kisas, Abraham tabata soportando e kalor pa asina yuda kualke hende ku kisas por a pasa?

Miéntras e tabata einan, el a mira tres biahero. Su práktika, mas probablemente, tabata pa ofresé hospitalidat na strañeronan. Ta p’esei e inisiativa di e enkuentro tabata di Abraham: den e teksto el a kore bai den nan direkshon for di entrada di su tènt. Es desir, i e punto akí ta importante: Abraham a tuma e inisiativa pa topa nan promé ku nan a yega serka dje.

“ ‘Pa fabor, laga mi trese poko awa pa boso laba boso pia, i bai sosegá boso kurpa bou di e palu; i lo mi trese pida pan pa boso refreská boso kurason; despues boso por sigui, pasobra ta pa e motibu akí boso a bin serka boso sirbidó’ ” (Gén. 18:4,5).

Abraham tabata konsiente di su mishon, ku tabata pa kompartí ku tur hende e konosementu di Señor den un mundu inundá den paganismo, idolatria, i politeismo. Manera nos por mira den e insidente akí, su manera di mas inmediato pa kumpli ku su mishon tabata a traves di hospitalidat pa ku e strañeronan akí, ku tabata parse di a kaba di aparesé na horizonte.

Mientrastantu, Abraham su “gran hogar tabata konsistí di mas di mil alma, hopi di nan kabes di famia, i no poko sino resien kombertí di paganismo. Un hogar asina tabata rekerí un man firme na timon. Ningun método débil i basilante lo tabata sufisiente. . . . Abraham su influensia tabata ekstendé mas ayá di su propio hogar. Unda ku el a lanta su tènt, e tabata lanta banda di dje e altar pa sakrifisio i adorashon. Ora tabata kita e tènt, e altar tabata keda; i hopi kanaanita erante, ku a haña konosementu di Dios for di bida di Su sirbidó Abraham, tabata para na e altar ei pa ofresé sakrifisio na Yehova.”—Ellen. G. White, Education, p. 187.

For di kuminsamentu, e hòmber akí a komprendé ku Dios a yam’é na mishon, i ku su baimentu na e Tera Primintí no tabata pa fakansi sino pa ta un bendishon pa esnan rònt di dje i, a traves di su simia, na e mundu.

Kua prinsipionan di Abraham su ehèmpel di hospitalidat bo por imitá den bo mes bida?

Djaluna

23 di òktober

Abraham su Amor pa Tur Hende

Lesa Génesis 18:16–33. Kon Abraham a ehersé su gran kualidat di amor pa tur hende sin distinguí tribu, rasa, òf pueblo?

E di dos kualidat di Abraham saká for di Génesis 18 tabata su amor pa hende, asta pa esnan ku e no tabata konosé personalmente. Esaki ta un gran lès pa kada un di nos. E hendenan di Sódoma i Gomora tabata pekadornan, hopi alehá di su balornan, pero su kurason tabata yen di amor pa tur hende sin niun distinshon di rasa, sekso, idioma, òf religion.

Dios, e ora ei, ta revelá na Abraham Su desishon pa destruí e siudatnan di Sódoma i Gomora. “P'esei SEÑOR a bisa Abraham: ‘Tin akusashon pisá kontra e habitantenan di Sódoma i Gomora. Nan piká ta mashá grandi; Mi ta bai aya pa wak si e akusashonnan ei ta bèrdat òf nò. Mi ke sa’ ” (Gén. 18:20,21).

Ku gran humildat i reverensia, Abraham a dirigí su petishon na Dios: “ ‘Ku esei keda leu di Bo pa hasi un kos asina, esta, mata e hustu huntu ku e malbado, asina ku e hustu i e malbado ta wòrdu tratá igual. Ku esei keda leu di Bo! E Hues di henter mundu lo no hasi hustisia?’ ” (Gén. 18:25).

A traves di su amor, Abraham tabata spera di salba tur e hendenan den e siudatnan akí, no solamente esnan hustu. Siguramente, Abraham tabata sa presis kon malu i malbado e hendenan ku tabata biba einan tabata. Ken sa ki storianan el a tende tokante e hendenan ei i nan práktikanan? I di loke nos sa tokante nan, manera revelá den e siguiente kapítulo, ku e storia baho di Lòt i e multitut pafó di su kas (lesa Gén. 19:1–11), esakinan tabata hendenan hopi malbado.

Sinembargo Abraham, konosiendo pa su mes e amor di Dios, a apelá na djE na nan fabor. Abraham tabata sa ku sernan humano semper por bolbe serka Dios den arepentimentu. Pa Abraham, salba e habitantenan di e siudatnan akí lo a duna nan un chèns pa arepentí.

Al final, Abraham a basa su petishon riba loke e tabata sa personalmente tokante e amor di Dios pa sernan humano. E mes tabatin un gran amor pa pekadornan, i e tabata sa ku tanten ku tin bida, tin speransa pa salbashon.

Dikon orashon di interseshon ta asina importante den nos mes bida di orashon? Kon resa pa otronan den nesesidat por yuda nos krese spiritualmente i eksperensiá mas e realidat di e amor di Dios pa pekadornan?

Djamars

24 di òktober

Abraham su Spiritu di Orashon

Lesa Génesis 18:23–32 i Santiago 5:16. Kiko esaki mester siña nos tokante e poder di orashon di interseshon?

E diálogo entre Abraham i Dios ta un tipo, un representashon, di orashon di interseshon. Ta presentá Abraham den e kapítulo akí komo un mediador dilanti di Dios pa e pueblo di Sódoma i Gomora. E tabata boga pa nan, na nan fabor; es desir, den un forma e tabata aktuando komo un tipo, un símbolo, di Hesus komo nos Mediador dilanti di e Tata. Nos mishon awe lo ta eksitoso solamente si nos prosedé ku e tiponan di orashon akí.

Abraham a siña stima e habitantenan di Sódoma, Gomora, i e otro siudatnan ei serka. Ta p’esei su orashon tabata honesto i sinsero. Ya el a bringa kontra algun rei ku a derotá e reinan di Sódoma i Gomora. Despues di Abraham su viktoria, Bera, e Rei di Sódoma, a bin topa Abraham huntu ku Melkisedek. Bera a pidi pa laga su hendenan bai bèk nan kas: “ ‘Duna mi e hendenan i abo keda ku tur kos’ ” (Gén. 14:21). Esaki ta un indikashon di e amor di e rei akí pa su pueblo. Ya ku un di e gran karakterístikanan di Abraham tabata amor, el a stima e reinan di Sódoma i Gomora, i el a resa pa nan i nan pueblo. “Amor pa almanan ku tabata peresé a inspirá e orashon di Abraham.”—Ellen G. White, Patriarchs and Prophets, p. 140.

Abraham a ehersé humildat i perseveransia den su orashonnan. Asina ku Dios a aseptá e promé petishon, pa salba e siudat tanten ku tabatin 50 hende hustu ta biba einan, el a sigui ku su interseshon.

Nos mishon no por ta eksitoso sin orashon, orashon di interseshon. Despues di a topa un hende, despues di a duna un predikashi òf un estudio di Beibel, nos mester resa pa e hendenan ku nos tabata den kontakto kuné. Dios ta atento na e orashonnan akí pa toka kurason di e hendenan ku nos tabatin kontakto kuné. No ta nos palabranan òf elokuensia lo kombertí nos amigunan òf konosínan, ta Spiritu Santu. Ta p’esei, den kualke mishon ku nos ta envolví, nos mester resa pa kada persona individualmente.

Lesa Romanonan 8:34 i Hebreonan 7:25. Kiko nan ta bisa nos tokante loke Hesus ta hasi pa nos, i kon e bèrdat akí lo por yuda nos komprendé nos ròl komo mediadornan pa otronan mihó?

Djárason

25 di òktober

Abraham su Mishon

Lesa Génesis 19:1–29. Kiko ta resultado di Abraham su spiritu di hospitalidat, amor, i orashon?

E teksto ta duna un indikashon interesante tokante e posishon di Lòt den e siudat di Sódoma: “Lòt tabata sintá na porta di Sodoma” (Gén. 19:1). Esaki ta nifiká ku e tabata un personahe importante den e siudat, siguramente un funshonario públiko, pasobra sinta na e porta ta un privilegio di funshonarionan, huesnan, i reinan (2 Sam. 19:8, Yer. 38:7, Ruth 4:1).

Génesis 19 ta kasi paralelo na kapítulo 18 i e storia di e angelnan huntu ku Abraham. Abraham i Lòt kada un tabata sintá na un entrada òf porta (Gén. 18:1, Gén. 19:1); Abraham i Lòt kada un tabata invitá strañeronan pa sosegá den nan kas (Gén. 18:3,4; Gén. 19:2); Abraham i Lòt kada un tabata prepará kuminda pa nan bishitantenan (Gén. 18:4–8, Gén. 19:3). Loke sea tabata su faltanan, parse ku Lòt tabatin algun bon karakterístikanan.

“E ora ei SEÑOR a laga yobe riba Sódoma i Gomora, suafel i kandela di SEÑOR, for di shelu, i El a destruí e statnan ei, henter e vaye, tur e habitante di e statnan i tur loke tabata krese riba tera” (Gén. 19:24, 25).

Nos no sa kuantu hende tabata bibando den e siudatnan di Sódoma i Gomora na momento di e relato akí, pero entre e míles di hende solamente kuater a bandoná e siudat, i solamente tres a salba. E mesun kos ku e diluvio di Génesis. Nos no sa kuantu tabata bibu e tempu ei, pero nos sa ku mayoria no a salba.

E kantidat chikitu di habitante di Sódoma ku a salba tin implikashonnan pa nos propio mishon: No ta tur hende lo salba. Nos lo tabata ke pa tur hende aseptá Hesus i Su plan di salbashon, pero kada persona tin boluntat liber. Nos tarea ta pa invitá mas tantu hende posibel pa hasi e eskoho pa Hesus. Miéntras nos ta ehekutando nos mishon, Dios ta asistí nos a traves di Spiritu Santu, pero nunka E lo bai kontra boluntat di niun hende. Boluntat liber ta nifiká ku, al final, no importá kiko nos hasi, no importá kuantu nos resa, salbashon ta impliká eskoho di kada individuo.

Kon nos por siña pa no deskurashá si nos no ta mirando e tipo di resultadonan ku nos ke ora nos hasi mishon?

Djaweps

26 di òktober

Sumishon na e Boluntat di Dios

Lesa Génesis 12:1–9. Kiko e versíkulonan akí ta siña tokante someté na e boluntat di Dios, asta ora e kaminda nos dilanti no ta parse kla?

Un di e kualidatnan prinsipal di Abraham tabata su sumishon na e boluntat di Dios. Tur e eksperensianan di Abraham ku Dios tabata karakterisá pa su sumishon.

Su yamada: Abraham a risibí un yamada desafiante for di shelu: “Awor SEÑOR a bisa Abram: ‘Sali for di bo tera, i for di bo famianan i for di kas di bo tata, bai na e tera ku lo Mi mustra bo’” (Gén. 12:1). Ora el a tende un bos for di shelu, su promé reakshon por tabata pa ignorá e bos akí, pensando ku e tabatin un alusinashon. Of e por a desafiá e mensahe, bisando algu manera, Mi no ke bai; mi gusta akinan. “ ‘E tera ku lo Mi mustra bo’ ” por a parse un deskripshon straño di un destinashon! Pero el a aseptá e yamada. El a someté su boluntat na boluntat di Dios i a bandoná kas di su tata i su pais: “Abram a bai for di Haran manera SEÑOR a mand'é” (Gén. 12:4).

Eskoho di e tera: Un pleitu a surgi entre e sirbidónan di Lòt i esnan di Abraham, pero Abraham no tabata un hòmber ku ta bringa ku su mes karni i sanger. El a someté na e boluntat di Dios, kende a bolbe bendishon’é: “Anto SEÑOR a bisa Abram, despues ku Lòt a separá for di dje: ‘Awor hisa bo kara i, for di e lugá kaminda bo ta, mira pa nórt, pa sùit, pariba i pabou; pasobra henter e tera ku bo ta mira lo Mi duna abo i bo desendientenan pa semper’ ” (Gén. 13:14,15).

Destrukshon di Sódoma i Gomora. Ora Dios a revelá na Abraham e destino di e dos siudatnan akí, Abraham, yen di amor, a purba salba e dos siudatnan. Ya ku no tabatin ni sikiera dies persona hustu den e siudatnan, Dios a destruí e siudatnan. Abraham a someté na e boluntat di Dios i a aseptá Dios Su huisio di e siudatnan akí.

Señor tabata kapas na usa Abraham pa motibu di su sumishon na Dios den tur sirkunstansia. Mester ta mesun kos ku nos awe.

Desafio: Den nos siudatnan, nos ta enfrentá opstákulonan ora nos ta prediká e evangelio di forma apropiá i efektivo. Nos mester roga na Dios pa intervení.

Desafiá: Buska un manera pa kontaktá un hende ku un situashon difísil similar na esun di bo ta afektando e direktamente. Bisa e persona ei ku bo ta resando p’e, i pidi Dios mustra bo kiko bo por hasi pa yuda.

Djabièrnè

27 di òktober

Mas Estudio:

“Amor pa almanan ku ta peresé a inspirá e orashon di Abraham. Miéntras e tabata aboresé e pikánan di e siudat korupto ei, e tabata deseá pa e pekadornan lo por a salba. Su interes profundo pa Sódoma ta mustra e ansiedat ku nos mester sinti pa esnan ku arepentí. Nos mester tesorá odio pa piká, pero duele i amor pa e pekador. Tur rònt di nos tin almanan bahando na ruina mes desesperá, mes teribel, manera esun ku a sosodé ku Sódoma. Tur dia e probashon di algun ta serando. Kada ora algun ta pasa mas ayá di e alkanse di miserikòrdia. I unda e bosnan di spièrtamentu i súplika ta pa pidi e pekador hui for di e teribel destino akí? Unda e mannan di rèk ta pa hal’é bèk for di morto? Unda esnan ta ku, ku humildat i fe perseverante ta rogando na Dios p’e?

“E spiritu di Abraham tabata e spiritu di Kristu. E Yu di Dios Mes ta e gran Mediador na fabor di e pekador. Esun kende a paga e preis pa su redenshon konosé balor di e alma humano. Ku un antagonismo na maldat manera por eksistí solamente den un naturalesa puru i sin mancha, Kristu a manifestá pa ku e pekador un amor ku bondat infinito so por konsebí. Den e agonianan di e krusifikashon, E mes kargá ku e peso teribel di e pikánan di henter mundu, El a resa pa Su insultadónan i asesinonan: ‘Tata, pordoná nan, pasobra nan no sa kiko nan ta hasi’ Lukas 23:34.”—Ellen G. White, Patriarchs and Prophets, p. 140.

“E nashonnan bisiña a honra Abraham komo un prens poderoso i un hefe sabí i kapas. E no a apartá su influensia for di su bisiñanan. Su bida i karakter, den nan kontraste remarkabel ku esnan di e adoradónan di ídolo, a ehersé un influensia reveladó na fabor di e berdadero fe. Su lealtat na Dios tabata inkebrantabel, miéntras su afabilidat i benevolensia a inspirá konfiansa i amistat i su grandesa natural a inspirá rèspèt i honor.”— Patriarchs and Prophets, p. 133, 134.

Preguntanan pa Diskushon:

pregunta 1 Kua otro ehèmpelnan for di Skritura ta mustra nos un individuo ku a kumpli ku su yamada na mishon? Ke tal di Juan Boutista? Lo bo a yam’é eksitoso?

pregunta 2 Lesa Génesis 19:30–36. Kiko esaki ta bisa nos tokante karakter di algun di esnan salbá di Sodoma?

pregunta 3 Kua otro lèsnan nos por siña di e ehèmpel di Abraham respekto mishon i kon ta hasié?

pregunta 4 Pensa riba esaki: Lo bo a konsiderá e interseshon di Abraham pa Sodoma i Gomora eksitoso òf un frakaso?