Ku e lès di e siman akí, nos ta reanudá nos konsiderashon di Kolosensenan (wak Lèsnan 1 i 2) . Den Lès 2, djaweps, nos a mira ku den Kolosensenan 1:9-12, Pablo ta hasi orashon pa kreyentenan na Kolosas, pidiendo pa nan por biba na un manera ku ta agradá Dios. Den versíkulonan 12 i 13, e ta kompará dos reino: esun di lus i di skuridat, “e reino di lus” (Kol. 1:12, NIV) i “e dominio di skuridat” (Kol. 1:13, NIV). Dios Tata a kualifiká nos pa kompartí den e herensia eterno di e reino di lus, a libra nos for di e poder di skuridat, i “a transferí nos pa e reino di su Yu stimá, den kende nos tin redenshon, e pordon di pikánan” (Kol. 1:13-14, ESV).
Ku otro palabra, ta den Hesus, e persona di Hesus, kende ta tambe Dios nos Kreador, nos tin redenshon. El a realisá nos redenshon pa nos, i pa medio di fe den djE nos a ser mové for di e reino di skuridat den e reino di Su Yu stimá.
E siman akí nos lo wak un di e deklarashonnan di mas amplio i sublime tokante Hesus den Tèstamènt Nobo. Kiko ta nifiká ku Hesus ta “imágen di e Dios invisibel,” pero tambe “e primogénito riba henter kreashon” (Kol. 1:15, NIV)?
Ora nos wak den spil òf un potrèt, nos ta mira un imágen di nos mes, ma e ta un reprodukshon plat i di dos dimenshon. Den algun aspekto, un eskultura ta duna un idea mas kla pero tòg no ta alkansá e realidat bibu, ku ta hala rosea i ta animá. E konsepto bíbliko di imágen, miéntras ku tin biaha e ta referí na e representashonnan menor akí, ta sugerí algu ainda mas amplio.
Lesa Génesis 1:26-27; Génesis 5:3; 1 Korintionan 15:49; 2 Korintionan 3:18; i Hebreonan 10:1. Resumí e vários nifikashonnan di “imágen” den e pasashinan akí. Kon kisas nan por ta diferensiá for di e deskripshon di Hesus komo e imágen di Dios?
Sernan humano a ser kreá pa ta mas tantu posibel meskos ku Dios, físikamente, spiritualmente, relashonalmente i funshonalmente. Asina mes, nan ta reflehá e imágen di Dios den sierto aspekto so, i piká a daña asta esei. Pero Hesus ta kapasitá nos pa “mira” e Dios invisibel. “Esun ku a miraMi,” Hesus a bisa, “a mira e Tata” (Juan 14:9, NKJV). E ta “e impreshon eksakto” di e naturalesa di Dios (Hebr. 1:3, ESV). E ta e pensamentu di Dios hasí oudibel i e karakter di Dios hasí visibel.
Lesa Mateo 11:27 i Juan 1:1-2,14,18. Dikon Hesus ta e úniko kapas pa revelá e Tata?
Hesus tambe a deskribí Su mes repetidamente den un sentido apsoluto den términonan di e nòmber di Dios: “AMI TA” (lesa Eks. 3:14); “Ami ta e pan di bida” (Juan 6:35); “Ami ta e lus di mundu” (Juan 8:12); “Ami ta e bon wardadó” (Juan 10:11,14); “Ami ta e resurekshon i e bida” (Juan 11:25); “Mi ta den e Tata, i e Tata den Mi” (Juan 14:11); i “Promé ku Abraham tabata, Ami ta” (Juan 8:58).
Den Tèstamènt Nobo, e término “primogénito” kasi semper ta referí na Hesus (lesa Lukas 2:7, Rom. 8:29, Hebr. 1:6, Rev. 1:5) , inkluyendo tur dos okashon den Kolosensenan. Pero asta ora e ta referí na otronan, e no ta nifiká nesesariamente esun ku a nase kronológikamente promé. E konsepto bíbliko di e “primogénito” ta enfatisá e relashon spesial ku un yu tin ku su tata, sin importá e órden di nasementu. Tambe, tin ehèmpelnan di yu hòmbernan mas yòn ku ta mas prominente: Isaac, Jacob i Hosé, pa menshoná algun.
David, aunke e ta esun di mas hóben di ocho yu hòmber, ta ser ungí komo rei (1 Sam. 16:10-13), i atraves di e salmista Dios a bisa: “Lo Mi hasié Mi primogénito, esun di mas haltu di e reinan di tera” (Salmo 89:27, NKJV). Tambe e ta bisa Moises: “Israel ta mi yu primogénito” (Eks. 4:22, ESV). Den e sentido akí, antó, e término ta konotá promé den terminonan di preeminensia.
Lesa Kolosensenan 1:15-17. Ki motibunan Pablo ta duna pa Hesus ser yamá “e primogénito riba henter kreashon” (NKJV)?
Klaramente, Pablo no tabata sugerí ku Hesus tabata e promé ser kreá. De echo, e ta ekskluí e posibilidat ei kategórikamente. Dos biaha, na dos diferente manera, e ta bisa ku Hesus a krea tur kos. Nan a ser kreá dor di djE i pa E (Kol. 1:16). Den tur dos kaso, Hesus ta ser indiká komo e agente personal pa medio di ken Dios a realisá e proseso di kreashon (lesa tambe Efe. 3:9, Juan 1:1-3, Rev. 4:11).
E deklarashon di Pablo ta mas amplio posibel. Tur ta nifiká tur kos, espasialmente (shelu i tera), ontológikamente (visibel i invisibel), i funshonalmente (trononan, dominionan, prinsipadonan, podernan). E último términonan normalmente ta referí na sernan angelikal (lesa Efe. 3:10, Efe. 6:12) . Pa hasi sigur ku e no por ser mal komprondé, Pablo ta indiká tambe ku Hesus tabata eksistí “promé ku tur kos” (Kol. 1:17). E ekspreshon griego por nifiká presedensia den rango i tambe den tempu, pero den tur otro kaso den e eskritonan di Pablo, e ta referí na tempu (lesa, por ehèmpel, 1 Kor. 2:7, Gal. 1:17, Efe. 1:4).
Un otro motibu ku Pablo ta duna pa e preeminensia di Hesus ta ku “tur kos ta ser tené huntu den djE” (Kol. 1:17, NET). E palabra griego (synistēmi) ta nifiká literalmente “trese huntu” òf “uni.” Hesus ta e faktor unifikadó di universo, no solamente pa motibu di Su ròl komo Kreador sino tambe pasobra E ta e Redentor.
Lesa Efesionan 1:22 i Kolosensenan 2:10. Kiko “kabes” ta nifiká den e pasashinan akí? Kiko Pablo ke men ora e ta yama Hesus e “kabes di iglesia” (Efe. 5:23)?
Pues, Kristu, komo kabes di e iglesia, ta proveé liderazgo, guia, i nutrishon pa e unidat i kresementu di e iglesia (lesa Kol. 2:19).
Lesa 1 Korintionan 12:12-27. Aki tambe Pablo ta deskribí e iglesia komo un “kurpa.” Ki otro aspektonan di iglesia ta ser transmití pa medio di e metáfora akí?
Meskos ku e kurpa no por biba sin e kabes, ora un parti di e kurpa bai pèrdí òf ta heridá, bida por ta muchu mas difísil. Hopi biaha nos no ta rekonosé kon importante algu ta te ora nos pèrd'é.
Lesa Kolosensenan 1:18. Kiko ta e konekshon entre e idea di Kristu komo e kabes i E komo e “prinsipio”?
Na hebreo e palabranan pa kabes (ro’s) i prinsipio (rēʾšit) ta relashoná. E promé ehèmpel dirēʾšit den Skritura ta den Génesis 1:1: “Na prinsipio [rēʾšit] Dios a krea e shelunan i tera.” Hesus ta kabes di humanidat i di iglesia, no solamente pa motibu di e Enkarnashon sino tambe pasobra E ta e Kreador.
Na griego, e palabra pa prinsipio (archē) tin un nifikashon amplio. Aki “prinsipio” ta referí na Hesus komo e fuente òf inisiadó di e iglesia (Kol. 1:18), i p’esei E ta su Kabes, meskos ku E ta e “prinsipio” òf inisiadó di kreashon.
Hesus no ta solamente e inisiadó den términonan di kreashon i e iglesia, E ta tambe, atraves di Su resurekshon for di morto (Rom. 6:3-4), e inisiadó di e kreashon nobo. Pasobra pago di piká ta morto, Su viktoria riba morto ta mustra tambe Su viktoria riba piká i Su poder pa krea nos di nobo den Su imágen. Tur esaki ta demostrá dikon E ta “e primogénito di e mortonan” (riba e nifikashon di “primogénito”, wak e estudio di djaluna). Esun di djE ta e resurekshon preeminente, aunke no e promé (Moises tabata e promé, loke ta e motibu pakiko e disputa ku diabel a surgi riba su kurpa [Judas 9]). Sin e resurekshon di Kristu, ningun otro hende lo por a lanta for di morto.
Lesa Kolosensenan 1:19-20. Kiko ta e rekonsiliashon akí ku ta bini pa medio di e krus, i kon amplio e ta?
Pablo ta usa un ekspreshon masha interesante na griego pa kulminá su deskripshon di Hesus, mustrando di manera indirekto bèk na e Tata, kende a ser menshoná den Kolosensenan 1:12. Ta Su plenitut a agradá e Tata di a biba den Hesus (kompará Kol. 2:9) . Kiko ta e “plenitut” akí? Juan ta referí na dje komo ser e gloria di e Tata, “yen di grasia i bèrdat” (Juan 1:14).
Pero, basá riba e pasashi akí, e “plenitut” ei ta abarká hopi. E ta brasa e eternidat i eksistensia propio di Dios i Su poder pa krea i krea di nobo. Mas importante ainda, e ta suprayá Su sabiduria den vense piká i morto atraves di e medio di mas inimaginabel: e Krus. I asina, El a transformá e opheto di mas bergonsoso ei den un testimonio di Su amor eterno pa kada ser kreá. "Pasobra Dios a stima mundu asina tantu, ku El a duna Su Yu unigénito, pa ken ku kere den djE no peresé, ma tin bida eterno" (Juan 3:16).
E úniko manera ku piká realmente lo por ser derotá pa semper, i tur kos ser rekonsiliá ku lo por a ser rekonsiliá, ta ser resumí den esun bèrdat glorioso ei: Dios a stima, El a stima e universo, i El a stima nos asina tantu ku El a riska tur kos pa salba nos pa medio di e morto di Kristu riba krus. E palabra griego pa “mundu” ta kosmos, ku por abarká henter universo. Pablo ta referí na e demostrashon universal akí den e konteksto di sigui Kristu: “Nos a ser hasí un espektákulo pa mundu [kosmos, universo], tantu pa angelnan komo pa hende” (1 Kor. 4:9, NKJV).
“Shelu a wak ku tristesa i asombro Kristu kologá riba e krus... Pa medio di un bida di rebelion, Satanas i tur ku ta uni kuné ta pone nan mes asina for di harmonia ku Dios ku Su mes presensia ta pa nan un kandela konsumidó. E gloria di Esun, ku ta amor, lo destruí nan. Na prinsipio di e gran konflikto, e angelnan no a komprondé esaki . . .
“Pero no ta asina ora e gran konflikto lo terminá. E ora ei, ora e plan di redenshon ser kompletá, e karakter di Dios ta ser revelá na tur inteligensia kreá. . . .
“Bon, antó, kisas e angelnan por a regosihá ora nan a wak e krus di e Salbador. . . . Kristu Mes a komprondé kompletamente e resultadonan di e sakrifisio hasí riba Kalvario. Na tur esakinan El a wak padilanti ora, riba e krus, El a grita: ‘Ta kumplí.’”—Ellen G. White, The Desire of Ages, p. 760, 764.
“Un hòmber ku tabata simplemente un hòmber i a bisa e tipo di kosnan ku Hesus a bisa lo no tabata un gran maestro moral. E lo tabata sea un loko, riba un nivel ku e hòmber ku ta bisa ku e ta un wowo di baka, òf sino e lo tabata e Diabel di Fièrnu. Bo mester hasi bo eskoho. Sea e hòmber akí tabata, i ta, e Yu di Dios: òf sino un loko òf algu pió. Bo por ser’E pa un bobo, bo por skupi riba djE i mat'E komo un demoño; òf bo por kai na Su pia i yam’E Señor i Dios. Pero no laga nos bini ku ningun lokura di mucha chikí tokante ku E ta un gran maestro humano. E no a laga esei habrí pa nos. E no tabatin intenshon di hasié."—C. S. Lewis, Mere Christianity (New York, Collier Books, 1952), p. 41.
“E Tata ta henter e plenitut di e Divinidat korporalmente, i ta invisibel pa bista mortal.”
“E Yu ta henter e plenitut di e Divinidat manifestá. E Palabra di Dios ta deklar’E komo ‘e imágen ekspresá di Su persona.’”—Ellen G. White, Evangelism, p. 614.
“Kristu ta e Yu di Dios preeksistente, outoeksistente. . . . Papiando di su preeksistensia, Kristu ta hiba e mente bèk atraves di edatnan sin fin. E ta sigurá nos ku nunka tabatin un tempu ku E no tabata den komunion estrecho ku e Dios eterno. . . .
“E tabata igual ku Dios, infinito i omnipotente. . . . E ta e Yu eterno, outo-eksistente.”—Ellen G. White, Evangelism, p. 615.