Ora hende ta biba i traha den serkania, nan ta topa ku un variedat di reto. Diferensianan di opinion por kousa tenshon; argumentunan por surgi. Mas estrecho e relashon ta, mas importante ta pa tur hende den e relashon ei bai bon ku otro.
E relashonnan di mas estrecho ta, naturalmente, denter di famia. E hogar tin biaha a ser yamá “e empresa di famia.” E ta un manera interesante pa deskribí kon e hogar ta funshoná. Tin similaridatnan kla entre manehá un negoshi i manehá un hogar. Mester tin un akuerdo general riba balornan, metanan i ophetivonan. Tur hende mester bai bon ku otro i hasi nan parti bon pa kosnan kana suave. E mesun prinsipionan ta apliká na iglesia, ku esensialmente ta un famia grandi.
Den nos pasashi pa e siman akí, Pablo ta proveé algun prinsipio vital pa kon un famia kristian ta funshoná mihó. Komo ku e hogar kristian mester ta goberná pa prinsipionan bíbliko, nesesariamente e ta funshoná algu diferente for di e hogar romano típiko. Tambe Pablo ta duna otro prinsipionan balioso ku ta útil pa un variedat di relashonnan sosial, tantu paden komo pafó di e hogar.
Varios sèt di instrukshon pa hogarnan kristian ta inkluí den Tèstamènt Nobo (lesa Efe. 5:21-6:9, Kol. 3:18-4:1, Tito 2:1-10, 1 Pe. 2:18-3:7) . Notablemente, e “kódigonan di hogar” akí, manera nan ta ser yamá, no ta kompletamente herárkiko sino ta inkluí elementonan pa hasi e relashonnan mas resíproko i mutuamente edifikante.
Lesa Kolosensenan 3:18-19. Ki balansa bo ta mira? Ki konsehonan adishonal Pablo ta duna den Efesionan 5:22-25,33?
Algun hòmber ta sita: “Esposanan, someté na boso esposonan” (Kol. 3:18, ESV), i ta para einan, ma tuma nota di e kualifikadó importante ku Pablo ta añadí: “manera ta apropiá den Señor.” Ningun kaminda Tèstamènt Nobo ta siña ku muhénan mester someté na tur hòmber; ni ku esposanan ta supordiná òf sometí; ni ku nan mester someté siegamente na kada kapricho òf deseo di nan esposo. Pablo su punto ta ku e esposa su fieldat ta na Señor promé i na su esposo na di dos lugá. E individualidat di e esposa no mester ser gulí dor di su esposo, ni e por aktua komo su konsenshi.
E amor di Kristu pa e iglesia, dor di entregá Su mes p’e, ta ilustrá kon esposonan mester stima nan esposa (Efe. 5:25). Nan lo ta fiel no opstante e kosto. Nan lo tuma desishonnan ku ta na mihó interes di e esposa, aunke normalmente e interesnan akí mester ta mutuo. Amor manera esaki ta hasié mas fásil pa e esposa obedesé e mandato di Dios pa respetá su esposo (Efe. 5:33).
Un matrimonio kristian saludabel ta karakterisá pa mutualidat: konsultá otro, pensa riba kosnan huntu, i tuma desishonnan komo pareha. Tin biaha, ora di tuma desishonnan ku tin implikashonnan serio pa henter famia, por ta apropiá pa inkluí yunan den e diskushonnan akí, pero nunka mayornan mester pleita nan dilanti. Despues di un proseso asina, si e esposo i esposa no por yega na un akuerdo, e kaminda bíbliko na pas ta pa e esposa aseptá e huisio di su esposo, basta e no ta violá e Palabra di Dios. Pa e mesun motibu, mayoria, si no ta tur, esposo por kòrda tempunan ku nan tabata felis ku nan a skucha nan esposa i a tuma nan konseho. Mas e esposo i esposa traha huntu komo un tim, mas felis e matrimonio lo ta.
Muchanan tin un ròl vital komo parti di e empresa di famia. Nan mester sa ku ta stima i balorá nan komo miembronan di e famia i siudadanonan di e reino selestial. Kulto familiar ta krusial, simpel ma regular, mainta i anochi. For di un edat hóben, muchanan por kuminsá yuda ku limpiesa i otro responsabilidatnan. Mas importante ainda, nan mester pone atenshon na e mandato di Pablo: “Obedesé boso mayornan den tur kos, pasobra esaki ta agradabel pa Señor” (Kol. 3:20, NKJV).
Lesa e siguiente pasashinan. Ki prinsipionan ta ser duná pa lanta yu?
Korektamente eduká pa Señor, pa medio di presepto i ehèmpel, muchanan lo ta un bendishon pa e famia, e iglesia, i mas ayá. I e instrukshon di Pablo pa mayornan, meskos ku su instrukshon pa esposo- i esposanan, ta balansá i resíproko: “Tatanan, no provoká boso yunan, pa nan no desanimá” (Kol. 3:21, NKJV). Kon mayornan, partikularmente e tata, ta interaktuá ku i disipliná yunan, ta impaktá nan kriansa spiritual profundamente.
Estudionan ta mustra tambe ku, ora tur dos mayor ta bai iglesia, un porsentahe mas haltu di mucha ta keda baidónan di misa, kontrali na si ta un mayor so ta bai. Mas sorprendente ainda, asistensia konsistente na misa dor di e tata, asta mas ku dor di e mama, ta nifiká ku un kantidat mas grandi di mucha ta keda den iglesia komo adulto. E ròl di e tata, antó, den e formashon spiritual di su yunan, no por ser supestimá. Kon krusial ta ku tatanan tuma nan ròl na serio.
Lesa Kolosensenan 3:22-25 i Kolosensenan 4:1. Ki instrukshonnan ta ser duná na katibunan? Ki prinsipionan tin aki pa relashonnan di trabou en general?
Hende awendia, tin biaha, ta trese sklabitut dilanti komo un manera pa relegá algun di e konsehonan di Beibel na pasado, si no ta pa desakreditá Skritura kompletamente. Pero, irónikamente, esaki apénas ta òf no ta tene kuenta mes ku e kontekstonan históriko denter di Israel di Tèstamènt Bieu i e iglesia di Tèstamènt Nobo. Ser humano ta trahá den e imágen di Dios i, meskos ku tur e sernan inteligente di Dios, ta diseñá pa libertat. Leinan mosaiko tabata prohibí israelitanan di ta katibu pa semper (Deut. 15:12) i a stipulá seis aña komo e término máksimo di servisio pa paga debenan finansiero (Eks. 21:2-6, Lev. 25:39-43). Sklabitut den Beibel, maske kon repugnante e ta pa nos sentido moderno, no tabata normalmente meskos ku e práktikanan abominabel di sklabitut ku tabata ser mirá den e mundu oksidental, ku tabata un plaga i krímen horibel kontra humanidat.
Den tempunan di Tèstamènt Nobo, e iglesia mester a operá den e kuadro di lei romano, ku tabata proveé pa ta doño di katibu, “Pero, kontrali na formanan moderno di sklabitut, lei romano tabata pèrmití katibunan derechonan i oportunidatnan konsiderabel, i intentá pa kaba ku e práktika por a menasá e avanse di e evangelio.”--- Clinton Wahlen and Wagner Kuhn, "Culture, Hermeneutics, and Scripture: Discerning What Is Universal," den Frank M. Hasel, ed., Biblical Hermeneutics: An Adventist Approach (Silver Spring, MD: Biblical Research Institute/Review and Herald Academic, 2020), p. 166.
De echo, denter di e iglesia, otro for di mas generalmente denter di e Imperio Romano, e katibu su promé obligashon tabata na Señor. I nan doñonan a ser instruí pa trata nan di forma hustu, “sabiendo ku boso tambe tin un Doño den shelu” (Kol. 4:1, NKJV). Ademas, Pablo a instruí Philemon pa no trata Onesimus mas komo su katibu sino komo su ruman (Filem. 16). Bon mirá, den tantu Tèstamènt Bieu komo Nobo, kreyentenan ta ser yamá katibunan (òf sirbidónan) di Dios (lesa, por ehèmpel, Salmo 34:22, Lukas 17:10, 1 Pe. 2:16).
Asta si nos no gusta e sirkunstansianan kultural den kua algun teksto di Beibel a ser skirbí, tòg nos mester aseptá e outoridat di e teksto mes. Di otro manera, nos a pone nos mes i nos kultura riba Skritura. E mihó opshon ta pa wak tur loke Beibel ta bisa tokante un tópiko promé ku yega na un konklushon tokante loke Beibel ta bisando nos tokante dje.
Lesa Kolosensenan 4:2-4. Kua prinsipionan pa orashon bo ta haña den e versíkulonan akí? Ki petishonnan di orashon Pablo ta hasi?
Algun di e palabranan di mas importante ku nos por bisa un hende ku ta luchando ku problemanan di vários tipo, sea ta famia, salú, plaka, òf algu otro, ta “Mi ta hasiendo orashon pa bo.” Esaki ta e medio di konektividat i interaktividat skohé di shelu. “Ta un parti di e plan di Dios pa otorgá nos, komo kontesta riba e orashon di fe, e loke E lo no a otorgá si nos no a pidi asina.”--Ellen G. White, The Great Controversy, p. 525.
Nota e deskripshonnan impaktante di orashon ku Pablo ta usa: “Sigui” (òf perseverá), “sinseramente,” “ta vigilante,” i “ku gradisimentu”, señalando ku esaki ta un orashon di fe (Kol. 4:2, NKJV). E ta bisa nos pa hasi orashon “semper” (Efe. 6:18) i “sin stòp” (1 Tes. 5:17). Mas asombroso ainda, aunke “nos no sa pa kiko hasi orashon manera mester . . . e Spiritu mes ta intersedé pa nos ku kehamentunan ku no por ser ekspresá” (Rom. 8:26).
Bolbe lesa Kolosensenan 4:3. Ki “porta pa e palabra” (NKJV) Dios por habri pa bo kompartí bo fe?
Ta signifikante pa bisa ku Pablo tambe a hasi orashon pa e palabranan korekto pa papia. Tin biaha, ora nos lesa su kartanan òf su diskursonan den e buki di Echonan, nos ta imaginá ku e apòstel semper tabata elokuente, nunka ku duda tokante kiko e mester a bisa. Pero aki e ta pidi orashon pa e por proklamá e mensahe “klaramente” (Kol. 4:4, NIV). Tambe e ta usa un palabra griego masha importante (dei) den e último frase di e versíkulo, ku por ser tradusí “manera mi mester papia,” mustrando riba e nesesidat divino di e obra di proklamá e evangelio. El a rekonosé e importansia di presentá e mensahe na hendenan na e nivelnan di mas haltu di e gobièrnu romano, inkluso e kas di Caesar.
“No ta semper nesesario pa hinka rudia pa hasi orashon. Kultivá e kustumber di papia ku e Salbador ora bo ta bo so, ora bo ta kana, i ora bo ta okupá ku bo trabou diario. Laga e kurason ta kontinuamente elevá den petishon silensioso pa yudansa, pa lus, pa forsa, pa konosementu. Laga kada rosea ta un orashon."--Ellen G. White, The Ministry of Healing, p. 510, 511.
Kua ta e bèrdat di mas importante ku nos, komo kristian, por sa? Naturalmente, ta ku Hesu-Kristu a muri pa nos pikánan i ku, pa medio di fe den djE, nos por tin bida eterno. Esaki ta un bèrdat ku nunka nos por a deskubrí riba nos mes. En kambio, e tabata un bèrdat ku mester a ser bisá, òf revelá, na nos. I el a ser revelá na nos den e Palabra di Dios.
Tin un gran kantidat di bèrdat, konosementu i sabiduria ku nunka nos lo a konosé si no tabata pa loke Dios a revelá na nos den Su Palabra. Ma e konosementu i sabiduria akí no a ser duná na nos djis komo konosementu, djis komo algu pa sa. Mas bien, nos mester biba den nos mes bida, e konosementu akí i e sabiduria akí.
Lesa Kolosensenan 4:5-6. Den ki situashonnan Pablo ta indiká ku spesialmente nos mester “kana den sabiduria”? Dikon esei lo por ta?
Desafortunadamente, komo kristiannan, tin biaha nos no ta kristian ètòl! I, manera Pablo a indiká (sitando Isaias 52:5), Israel tabata tambe un piedra di trompeká pa inkrédulonan: “Pasobra e nòmber di Dios ta ser blasfemá meimei di paganonan pa boso motibu” (Rom. 2:24). Kon nos ta aktua pa ku otronan, spesialmente esnan ku no ta di nos fe, ta importá mashá (lesa Tito 2:5, 2 Pe. 2:2). Un hogar kristian, un reunion di hóbennan pa orashon mas bien ku pa kos di baldadi, bondatnan simpel, i un spiritu trankil i ku pasenshi, ta papia hopi na esnan ku ta vigilá pa mira si nos profeshon ta genuino òf nò.
Den Kolosensenan 4:6, Pablo ta enfoká spesialmente riba e palabranan ku nos ta papia: “Laga boso papiamentu semper ta ku grasia” (ESV). Mas ku simplemente bondadoso òf kortes, e palabranan ku nos ta papia mester ta impulsá i saturá pa e grasia di Dios a traves di e influensia di Spiritu Santu.
“Sasoná ku salu.” Kontrali na e definishon di mundu di abla “salgá”, nos palabranan mester ta adekuá i atraktivo pa esnan ku nos ta dirigí na dje.
“Pa boso por sa kon boso mester kontestá otro” (NKJV). Solamente Spiritu Santu por duna nos e palabranan korekto na e momentu korekto pa e propósito korekto i prepará e mente di e oyentenan pa e mensahe ku nos “mester” kompartí (aki tambe, ta usa dei, lesa e komentarionan di ayera riba Kolosensenan 4:4).
“Tur miembro di famia mester realisá ku tin un responsabilidat riba dje individualmente pa hasi su parti di agregá na e komodidat, òrdu i regularidat di e famia. Un hende no mester traha kontra di un otro. Tur hende mester partisipá uní den e bon trabou di kurashá otro; nan mester ehersé suavedat, toleransia i pasenshi; papia den tononan abou i trankil, evitando konfushon; i kada un hasiendo su máksimo esfuerso pa aliviá e karganan di e mama. . . .
“Kada miembro di e famia mester komprondé djis e parti ku ta spera di dje pa aktua den union ku e otronan. Tur, for di e yu di seis aña bai ariba, mester komprondé ku ta ser rekerí di nan pa karga nan parti di e karganan di bida.”--Ellen G. White, The Adventist Home, p. 179,180.
“Nos mester laga Kristu drenta nos kurason i hogarnan si nos ke kana den lus. Hogar mester ser hasí tur loke e palabra ta impliká. E mester ta un shelu chikitu riba tera, un lugá kaminda e afektonan ta ser kultivá en bes di ser reprimí intenshonalmente. Nos felisidat ta dependé di e kultivo akí di amor, simpatia i berdadero kortesia un pa otro . . . . Nos mester lubidá nos mes, semper buska oportunidatnan, asta den kosnan chikitu, pa mustra gratitut pa e fabornan ku nos a risibí di otronan, i vigilá pa oportunidatnan pa animá otronan i suavisá i aliviá nan tristesanan i karganan pa medio di aktonan di bondat tierno i obranan chikitu di amor. E kortesianan atento akí ku, kuminsando den nos famia, ta ekstendé pafó di e sírkulo di famia, ta yuda kompletá e felisidat di bida; i negligensiá e kosnan chikitu akí ta kompletá e amargura i tristesa di bida."--Ellen G. White, Testimonies for the Church, tomo 3, p. 539, 540.